<strong>Pobijeni</strong>Izdvojen iz skupine odvedene prema Splitu i ubijen negdje na području Širokog BrijegaFRA MARIOFIL S<strong>IV</strong>RIĆ(1913. – 1945.)Samostanski vikar i odgojitelj kojeg su odgajanici voljeli► Piše: dr. fra Robert Jolićpravcu Splita te su ubijeni vjerojatno u Zagvozdu). 1O njemu je fra Ante Marić zapisao: »Partizani suga uhitili u fratarskoj hidrocentrali 8. veljače 1945.Nisu ga, navodno, odmah odveli s osmoricom subraćeprema Splitu, već su ga naknadno negdje ubili12. veljače 1945. Najvjerojatnije je izdvojen iz oveskupine i odveden kasnije, 10. veljače 1945., te ubijenna nepoznatom mjestu.« 1 Zašto je fra Mariofilbio izdvojen i iz jedne i iz druge širokobriješke skupinei ubijen odvojeno od njih, vjerojatno će ostativječnom tajnom. Možda zato što je bio vikar pa suga partizani još trebali kako bi ih uputio u kućnestvari, pokazao namirnice u samostanu ili pak kakofunkcioniraju pojedini uređaji u samostanu? On jeto kao vikar znao najbolje. Možda ga je zbog otvorenekomunikacije netko od partizanskih oficira htiozaštititi, ali su se kasnije predomislili pa ga ipak ubili?Teško će se to ikada saznati.Jedan od mlađih hercegovačkih franjevaca kojegsu partizani ubili u svome divljaštvu i neviđenojmržnji prema vjeri i Crkvi bio je fra Mariofil Sivrić,odgojitelj i aktualni vikar franjevačkog samostanana Širokom Brijegu. U veljači 1945. fra Mariofil senalazio na Širokom Brijegu. Veoma je čudno da jefra Mariofil jedini koji nije ubijen u prvoj skupinifranjevaca na Širokom Brijegu (12 je fratara ubijenoi spaljeno u protuzrakoplovnom skloništu ispred samostana),a nije odveden ni s drugom širokobriješkomskupinom (8 je fratara odvedeno kamionom uDjetinjstvo i školovanjeU arhivu Provincije o fra Mariofilu sam uspiopronaći prilično malo dokumenata. Stoga ni njegovživotopis ne će moći biti dovoljno opširan kolikobismo željeli i koliko bi bilo potrebno. Objavljujemoipak ona saznanja do kojih smo došli na temeljuizvorne građe.Rođen je u Međugorju 16. veljače 1913. 3 od ocaNikole i majke Anice, r. Prskalo. Krsno ime mu jeMarijan. Istoga dana rođenja krstio ga je fra AnđeoNuić, međugorski župnik, poznati hercegovačkiS2011.1p1A. MARIĆ, Tragom ubijenih hercegovačkih fratara, Mostar, 2007., str. 23. – 39.2A. MARIĆ, Tragom ubijenih hercegovačkih fratara, str. 40.3U Imeniku Hercegovačke franjevačke provincije, str. 54., br. 478, pogrješno stoji da je rođen 10. veljače 1913. Taj pogrješnipodatak kasnije preuzimaju svi životopisi. Matica krštenih jasno kaže da je rođen 16. veljače.46
franjevac, provincijal i pisac Molitvenika fra AnđelaNuića. 4 Pučku školu, od 1. do 4. razreda, Marijan jezavršio u rodnom Međugorju. Potom je stupio u sjemeništei franjevačku gimnaziju na Širokom Brijegu.U prvi razred pošao je školske godine 1924./25.Bio je osrednji učenik o čemu postoji svjedočanstvoiz 4. razreda srednje škole. Ocjene: vladanje 5, vjeronauk4, hrvatski 4, latinski 3, grčki 3, francuski2, zemljopis 2, matematika 2, kemija 2; nema izostanakani opravdanih sati. Razrednik mu je bio fraFabijan Paponja. Nakon svršenog 6. razreda stupioje u novicijat (1930./31.) te je sedmi i osmi razreddovršio kao klerik: srednjoškolac u habitu. U 7. razreduprošao je s dobrim uspjehom. Razrednik muje bio fra Svetozar Petric. U osmom razredu prošaoje s vrlo dobrim uspjehom. Razrednik mu je bio fraOton Knezović. Maturalni ispit polagao je od 7. do16. lipnja 1933. Predsjednik ispitne komisije bio jeministarski izaslanik Mihailo Živković, potpredsjednikdirektor Gimnazije fra Krešimir Pandžić, a Ispitniodbor činili su fra Oton Knezović (hrvatskosrpskijezik), fra Marijan Zubac (opća i narodna povijesti zemljopis), fra Živko Martić (latinski jezik) i fraSvetozar Petric (francuski jezik). Maturirao je s vrlodobrim uspjehom. 5 Tako je Marijan, fra Mariofil Sivrić,od osrednjeg, gotovo lošeg učenika, na krajupostao vrlo dobrim što zacijelo ima zahvaliti svojojustrajnosti i sustavu učenja u franjevačkoj gimnaziji.Odmah po okončanju gimnazije fra Mariofil jeu sljedećoj školskoj godini upisao filozofsko-teološkistudij koji je pohađao na Franjevačkoj bogoslovijiu Mostaru. Prvi semestar upisaoKako je vrijeme školovanjaodmicalo, tako je fra Mariofilpostajao sve boljim i boljimučenikom. Postigao je tozahvaljujući svojoj marljivosti, alii povoljnu okružju.Fra Mariofil s majkom Anicom i ocem Nikolomje akademske godine 1933./34. Uzimskom i ljetnom semestru polagaoje apologetiku, povijest Crkve,filozofiju i hebrejski jezik. Prosjekocjena bio mu je nešto više od 8što je značilo da je bio vrlo dobarstudent. Vladanje je bilo 2 (pohvalno),a marljivost također 2 (ustrajna).U akademskoj godini 1934./35. fra Mariofil jejoš popravio svoj prosjek ocjena te je već u ljetnomsemestru bio gotovo 9, što znači da je postao odličanstudent. Od kolegija slušao je Sveto pismo, dogmatiku,moralnu teologiju, crkveno pravo, povijestCrkve, filozofiju i ascetiku. Ponašanje je ocijenjenouzorno (1). Treću godinu upisao je u zimskom semestru1935./36. Prosjek ocjena bio je opet 9. Uovom je semestru polagao Sveto pismo, dogmatiku,moralnu teologiju, crkveno pravo, povijest Crkve,propovjedništvo, etiku, ascetiku te u ljetnom semestrupastoralnu teologiju. 6 Nakon što je sredinom1936. zaređen za svećenika, fra Mariofil je određenda studij nastavi u inozemstvu. Provincijal je stogaveć 5. kolovoza 1936. od generala reda tražio obedijencijuza studente u inozemstvu – fra Mariofil Sivrići fra Nenad Venancije Pehar određeni su za studiju Breslauu u Njemačkoj (danasWroclaw u Poljskoj). 7 U Breslauuje ostao sigurno jednu godinu(1936./37.), a vjerojatno i još jednu(1937./38.). Iz tog razdoblja gotovoda nema nikakvih dokumenatapa je teško donijeti konačan sud odrugoj akademskoj godini. Znamoda je fra Mariofil krajem srpnja1937. od provincijala dobio obedi-<strong>Pobijeni</strong>4Arhiv župe Međugorje, Matica krštenih, sv. II, str. 2., br. 16.5A. MARIĆ, Velika franjevačka gimnazija na Širokom Brijegu (u tisku).6Svi podatci preuzeti iz Liber classificationum ab 1855. (sv. I), str. 67, 69, 71, 74, 77, 80. Knjiga se čuva u Arhivu Hercegovačkefranjevačke provincije u Mostaru.7Arhiv Provincije: <strong>SP</strong>, sv. 116, f. 96.8Provincijalov dopis od 30. srpnja 1937. (Arhiv Provincije: <strong>SP</strong>, sv. 120; dopis poslan, za njega znamo iz Urudžbenogzapisnika).9Arhiv Provincije: <strong>SP</strong>, sv. 120; za dokument znamo iz Urudžbenog zapisnika.S2011.1p47