SP, IV, 1 (6), 2011.pdf - Pobijeni.info

JE LI JOSIP BROZ TITO OSOBNO ZAPOVJEDIO MASOVNELIKVIDACIJE POLITIČKIH NEISTOMIŠLJENIKABez Josipa Broza Tita ništa se značajnije nije moglo dogoditi, inače bi letjela glavaIstraživanjaU predvečerje napada na Široki Brijeg► Piše: Damir ŠimićPromišljati, istraživati ili pisati ookolnostima mučeničke smrti hercegovačkihfranjevaca nije uopće lakazadaća. Kako bismo što potpunijerazumjeli okolnosti u kojima su se tistravični zločini dogodili, potrebno jesagledati većinu do sada napisanog,proučiti izjave očevidaca tih događajate ostvariti uvid u dostupnu arhivskugrađu. Naravno, pritom autormora budno paziti da se ne zapleteu mrežu različitih dezinformacija,neistina i poluistina koje je službenajugoslavenska historiografija desetljećimaciljano podmetala kako biove zločine, počinjene u ime jugoslavenskeideje i komunizma, prekrilavelom tajne.Svakim je danom sve manje i manjeizravnih sudionika tih događaja.Dostupna arhivska građa najvećimje dijelom nedostatna ili selektivnoarhivirana, tako da istraživačune pruža mogućnost ostvarivanjapotpunog uvida u događaje i ulogeključnih sudionika. U današnjimarhivima mogu se, naime, pronaćidokumenti borbenog dijela partizanskihpostrojbi. Međutim, najveći diodokumentacije OZNE i KNOJ-a,tih najrepresivnijih dijelova jugoslavenskogkomunističkog pokreta čijaje temeljna zadaća bila borba protiv»unutarnjeg i vanjskog neprijatelja«,i danas su u najvećoj mjeri nedostupnijavnosti ili su, pak, selektivnoarhivirani. Ipak, unatoč takvimhendikepima s kojima se svaki istraživačkoji se bavi ovom temom susreće,postoji na stotine objavljenih ineobjavljenih knjiga, dokumenatai izjava na temelju kojih se sasvimjednostavno dade posložiti iznimnokvalitetna prosudba o ulozi partizanskihpostrojbi, dijela oficirskog kadrate pojedinaca iz sustava represivnogaparata KPJ u pripremi i realiziranjuovih komunističkih zločina. Na temeljutakve jedne prosudbe možemooblikovati sasvim pouzdan sud o političkoj,zapovjednoj, osobnoj, ćudorednoji svakoj drugoj odgovornostiza smrt hercegovačkih franjevaca.Vojne prilike u Hercegovini koncem1944. i početkom 1945.U jesen 1944.njemačke su sepostrojbe povukles jadranskeobale. Zapovijedo povlačenju i zaposjedanjunovecrte obrane stiglaje izravno iz Berlina.Riječ je, naime,o prosudbii direktivama njemačkog vrhovnogzapovjedništva na temelju kojih jeotpočelo uspostavljanje tzv. zelenecrte obrane između Knina, Mostarai Višegrada. Sve do tog trenutka prostorHercegovine nije imao gotovoSve do kraja 1944. Široki Brijegnije bio vojno značajan. Tadakomunisti počinju napadati,a Nijemci štititi bokove svojojvojsci koja se povlači premaNjemačkoj.nikakvo vojno značenje. Tek njemačkimzaposjedanjem spomenute crte,koja je u biti bila bočna zaštitnicasrijemskoj bojišnici i mostobran zaprihvat njemačkih postrojbi iz skupine»E« armije, koja se pod zapovjedništvomgenerala Löhra povlačileiz Grčke, Hercegovina privremenopostaje iznimno značajnim vojnimpodručjem.U tako osmišljenim njemačkimplanovima poseban značaj dobivaMostar koji je određen središnjimobrambenim stupom. Istodobno rastei vojni značaj Širokog Brijega iNevesinja, kao bočnih stupova iznimnoznačajnih za njemačko držanjeMostara i komunikacijskog pravcaprema Sarajevu.Kao odgovor na ovakve potezenjemačke stranepartizanski je Vrhovništab poduzeonekoliko međusobnočvrstovezanih potezakoji ukazuju dasu sve aktivnostipartizanskogpokreta u Hercegovini,i u ovomrazdoblju, vođene s najvišeg zapovjednogmjesta. Nakon ovladavanjajadranskom obalom, postrojbe izsastava VIII. dalmatinskog korpusasvoje su djelovanje usmjerile premaLivnu, Tomislavgradu, PosušjuS2011.1p37