SP, IV, 1 (6), 2011.pdf - Pobijeni.info

IstraživanjaČapljina, Čitluk, Ljubuški, Grude iPosušje, došao pod potpuni vojničkinadzor partizana, štab 29. hercegovačkedivizije i Oblasni komitet KPJza Hercegovinu 8 započeli su s aktivnostimaustroja vojne i civilne vlastina tom području. Ukupnu političkuvlast imao je Oblasni komitet KPJ zaHercegovinu dok je vojno-teritorijalnavlast bila u isključivoj nadležnostištaba 29. hercegovačke divizije. 9 Uoperativnom smislu dio te vlasti potpadaoje pod nadležnost partizanskihpostrojbi koje su djelovale na ovompodručju. Međutim, pitanja iz domenavojno-teritorijalnih poslova većsu koncem studenoga 1944. prenesenana zasebno tijelo.Na temelju zapovijedi partizanskogVrhovnog štaba, štab 29. hercegovačkedivizije je, uz suglasnostOblasnog komiteta KPJ za Hercegovinu,još u travnju 1944. utemeljioteritorijalno vojno zapovjedništvoza Hercegovinu koje je dobilo nazivKomanda divizijske vojne oblasti.Međutim, u sastavu spomenutevojne oblasti u početku su se nalaziliisključivo dijelovi istočne Hercegovinekoji su bili pod partizanskom vlašću.Nakon ovladavanja zapadnimdijelom Hercegovine, pred štab 29.hercegovačke divizije i Oblasni komitetKPJ za Hercegovinu postavilase i potreba reguliranja ovog osjetljivogpitanja i na prostoru zapadno odrijeke Neretve. Zbog toga je, koncemstudenoga 1944., utemeljenoi III. vojno područje sa sjedištem uČapljini. Istodobno su utemeljenai kotarska zapovjedništva, odnosnokomande mjesta za tadašnje kotareLjubuški i Posušje. 10U skladu s direktivama Oblasnogkomiteta KPJ za Hercegovinui Oblasnog Narodnooslobodilačkogodbora (NOO), Okružni komitetKPJ za zapadnu Hercegovinu otpočeoje koncem studenoga 1944. i aktivnostina organiziranju partizanskecivilne vlasti. Pored NOO-a za tadašnjekotare Ljubuški i Posušje utemeljenje i Inicijativni okružni NOOza zapadnu Hercegovinu. 11 Tijekomprosinca i siječnja partizanska je vlastna čitavom ovom području nastojalauspostaviti mjesne Narodnooslobodilačkeodbore (NOO), koji sukorišteni isključivo za dovođenje lokalnogstanovništva na javne skupove,prikupljanje hrane, određivanjemještana za sudjelovanje u raznimvidovima radnih aktivnosti, kao i zaprikupljanje podataka o neprijatelju,ali i o ideološkim i klasnim neistomišljenicima.Okružni komitet KPJ za zapadnuHercegovinu u ovom je razdoblju takođerimenovao i Inicijativni okružniodbor Narodnooslobodilačkog fronta(NOF) za zapadnu Hercegovinuna čelu s Matišom Mlinarevićem,kao i kotarske odbore Antifašističkogfronta žena (AFŽ) za kotareveLjubuški i Posušje. 12Formiranje i razvoj represivnogkomunističkog sustavaSve navedene ustrojbene aktivnostipartizanskog pokreta bile sustrogo centralizirane i pod strogimnadzorom vrha KPJ i najbližih suradnikaJosipa Broza Tita. Dokazaza tu tvrdnju ima bezbroj. Tim dokazimaobiluje ukupna partizanskahistoriografija, različiti zbornici imonografije, kao i memoari raznihkomunističkih prvaka i prvoboracapartizanskog pokreta. Zahvaljujućidostupnim svjedočenjima Vlade Šegrta,imamo dragocjen podatak da jedugogodišnji član Oblasnog komitetaKPJ za BiH i prvi šef OZNE BiHUglješa Danilović poslan u Hercegovinuna osobnu preporuku AleksandraRankovića, što je ujedno idragocjen podatak kada se pokušavaraščlaniti djelovanje OZNE. 13Sličnu situaciju imamo i s personalnimpoveznicama partijskih tijelai OZNE na čitavu prostoru Hercego-S2011.1p8Oblasni komitet KPJ za Hercegovinu činili su: Vaso Miskin-Crni, Ferid Čengić, Olga Marasović, Čedo Kapor, SlobodanŠakota, Radovan Papić, Vukašin Mićunović i Slobodan Erceg. (Radovan Papić, Hercegovina u Revoluciji, Sarajevo,1985., str. 186.)9Štab 29. hercegovačke divizije činili su zapovjednik general-major Vlado Šegrt, načelnik štaba Drago Đukanović, političkikomesar Vukašin Mićunović i opunomoćenik OZNE Slobodan Šakota.10Prvi zapovjednik III. vojnog područja bio je Hrvoje Vidić, a politički komesar Halid Mesihović. Već početkom prosincazapovjednikom je imenovan dotadašnji zapovjednik Zapadnohercegovačkog odreda Martin Čule, zamjenikom AzizKudra, a političkim komesarom Franjo Budimir. Međutim, 11. prosinca na čelo Komande III. vojnog područja imenovanje Aziz Kudra iz Čapljine, koji je na toj dužnosti ostao sve do konca rata. Na čelo Komande mjesta za kotar Ljubuškinajprije je imenovan Sabit Kudra a kasnije ga je zamijenio Marijan Primorac-Škopić. Na čelu Komande mjesta za kotarPosušje postavljen je Ivica Bubaš iz Mostara. (Komnenović – Kreso, Monografija 29. hercegovačke divizije, str. 590. iJure Galić, Vrijeme i ljudi, str. 366.)11Za predsjednika Inicijativnog Okružnog NOO za zapadnu Hercegovinu postavljen je Marko Lukenda iz Tihaljine, zasekretara Halid Mesihović iz Ljubuškog, a za članove Petar Leko, Ivan Primorac-Škopo, Selim Džudža i Jakov Šunjić.(Jure Galić, Vrijeme i ljudi, str. 360.)12Na čelo organizacije AFŽ-a za kotar Ljubuški imenovana je Nuna Dizdarević iz Ljubuškog, a za kotar Posušje dotadašnjapripadnica Zapadnohercegovačkog odreda Perka Gašpar, rođena u selu Dražetićima, u Dalmaciji. (Jure Galić, Vrijemei ljudi, str. 361.)13Zbornik Mostarska operacija, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1986., str. 295.40