SP, IV, 1 (6), 2011.pdf - Pobijeni.info

Zloglasni oznaš Uglješa Danilovićvine. Tadašnji član Oblasnog komitetaKPJ za Hercegovinu RadovanPapić, naime, navodi kako je u tomvrhovnom partijskom tijelu za Hercegovinudjelovao i Slobodan Šakota,Srbin iz Čapljine, koji je istodobnobio i šef OZNE za Hercegovinu. 14Potpuno istu situaciju personalnihpreklapanja unutar tijela KPJi OZNE nalazimo također na mikrolokalitetuzapadne Hercegovine.Nekadašnji partizanski obavještajaci istaknuti član Okružnog komitetaKPJ za zapadnu HercegovinuJure Galić u svojoj knjizi Vrijeme iljudi, iznosi i čitav niz podataka otijesnoj suradnji tog partijskog tijelai OZNE, što je poglavito dobrovidljivo iz činjenice da je prvi šefOkružnog ureda OZNE u LjubuškomPetar Jelčić istodobno bio i članOkružnog komiteta KPJ za zapadnuHercegovinu.Krovna organizacija OZNE zaHercegovinu bio je Ured OZNE uTrebinju na čijem je čelu bio SlobodanŠakota koji je preko Uglješa Danilovićasubordinacijskim sustavombio izravno uvezan na AleksandraRankovića i Josipa Broza. PovjereniciOZNE raspoređeni po postrojbama29. hercegovačke divizije 15 i podređenihjoj brigada, povjerenici u komandamavojnih područja i kotarevakao i svih novoformiranih tijela partizanskevlasti u Hercegovini, bili suizravno podređeni Slobodanu Šakoti,što je OZNU učinilo daleko najmoćnijomstrukturom unutar komunističkogrevolucionarnog pokreta.Uz spomenute oblike političkei obavještajne moći nad ostalim segmentimakomunističkog sustava,OZNA je formiranjem postrojbiKNOJ-a, u prosincu 1944., dobila isvoju produženu ruku preko koje jemogla samostalno otvoreno provoditirepresije.Štab 29. hercegovačke divizijeje 1. prosinca 1944., uz suglasnostOblasnog komiteta KPJ za Hercegovinu,donio odluku o formiranju 3.brigade Korpusa narodne obrane Jugoslavije(KNOJ), koja je potom postalaoružna snagaizravno podređenaOblasnom ureduOZNE za Hercegovinui njezinihkotarskih ispostava.16 Spomenuti podatcidragocjenaOznin ured u Trebinju bio jekrovni i povezivao je postrojbena terenu s Josipom BrozomTitom. Jednu od glavnih ulogaodigrao je zločinački Oblasnikomitet KPJ za zapadnuHercegovinu kojemu je pripadaoi Jure Galić.su saznanja o uvjetima u kojima jesvemoćna OZNA formirana i kako jedjelovala u Ljubuškom i na čitavomprostoru zapadne Hercegovine. Tijekomzavršnih ratnih operacija u Hercegovinii nekoliko godina nakon ratata je organizacija bila udarna snagaKPJ u borbi protiv svih svojih političkihneistomišljenika. Pod krinkompovećanja stupnja sigurnosti i borbeprotiv zaostalih neprijateljskih skupinata je organizacija vršila otvorenteror, mučenja i bezdušna ubojstvaprotivnika komunističke ideologijepa tako i hercegovačkih franjevaca.U sklopu organizacijsko-pripremnihaktivnosti za završni partizanskinapad na Široki Brijeg i Mostar,oblasna i okružna tijela KPJ u Hercegovinifinalizirala su završne aktivnostina uspostavi ilegalne mrežeOZNE. Cilj takve vrste aktivnostibio je prikupljanje podataka o njemačkimi hrvatskim postrojbamakoje su djelovale na tom terenu, alii o svim antikomunistički i antijugoslavenskinastrojenim pojedincimakoji su etiketirani kao neprijatelji tesu kao takvi postali predmetom interesaOZNE. O tim aktivnostimapisala je kasnije nekolicina tadašnjihkomunističkihčelnika koji suu to vrijeme biliizravno uključeniu aktivnostiOZNE. Memoarskasjećanja MensuraSeferovića,Olge Marasović,Istraživanja14Radovan Papić, Hercegovina u Revoluciji, str. 186.15Opunomoćenik OZN-e u štabu 29. hercegovačke divizije bio je Mirko Kolak. Dužnost opunomoćenika OZNE u brigadama29. divizije obnašali su Simo Vojinović, Nikola Komar, Branko Popadić, Vukota Milošević i Sveto Gagović. (Komnenović– Kreso, Monografija 29. hercegovačke divizije, str. 575. – 591.)16Treća brigada KNOJ-a djelovala je u sastavu Treće (Bosanskohercegovačke) divizije KNOJ-a (zapovjednik pukovnikDanilo Komnenović, politički komesar Špiro Srzentić), izravno podređene OZN-i BiH. Na čelu brigade, koja je brojalanešto više od 1.200 vojnika, bio je major Jovan Andrić, a dužnost političkog komesara obnašali su Drago Ivanovići Džemal Muminagić. U sastav ove brigade ušlo je i oko 150 pripadnika Ljubuškog partizanskog odreda. Brigada jeimala zadaću borbe protiv klasnih neprijatelja KPJ, a nalazila se pod političkim nadzorom Oblasnog odjela OZN-e zaHercegovinu. Za prvih 50 dana svoga postojanja brigada je, prema tvrdnjama nadređenog zapovjednika, ubila 63,uhitila 275, a ranila 16 prikrivenih protivničkih vojnika. (Komnenović – Kreso, Monografija 29. hercegovačke divizije,str. 409.)S2011.1p41