Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Prof. dr Rade Veljanovski<br />
Posebne društvene grupe bile su zastupljene u 14% slučajeva, stručnjaci<br />
u 8%, kulturne institucije i umetnici u 7%, a udruženja građana u 4%<br />
slučajeva. Oko trećinu subjekata čine svi ostali subjekti zbirno. Muških<br />
subjekata je bilo 64%,a ženskih 36%. Svi su bili prezentirani slikom i<br />
tonom. Građani, predstavnici pojedinih manjinskih naroda, dominirali<br />
su i kao objekti priloga, ali manje nego kao subjekti. O njima se govorilo<br />
u 21% priloga. Obrazovne i naučne institucije bile su objekti priloga u<br />
19% slučajeva, kulturne institucije i umetnici u 17%, posebne društvene<br />
grupe u 14% i institucije nacionalnih manjina u 7% slučajeva. Ostatak,<br />
oko jedne petine, zabeleženi su razni drugi objekti o kojima se govorilo.<br />
Dominirao je pozitivan odnos subjekata prema objektima 52%, neutralan<br />
32%, negativan 8% i isto toliko istovremeno i negativan i pozitivan.<br />
9. Informativna emisija o sportu<br />
9.1. Medijski format i povod za produkciju sadržaja<br />
Sportski dnevnik se emituje na prvom programu televizije RTS<br />
radnim danom posle Dnevnika 3 i Kulturnog dnevnika, oko 23.00 časa.<br />
Emisija traje 15 minuta i detaljno obaveštava gledaoce o sportskim<br />
događajima i zanimljivostima. Ova emisija, koju pripremaju članovi<br />
sportske redakcije, zajedno sa dopisnicima, omogućava da publika bude<br />
potpunije obaveštena o onim događajima i temama o kojima nije bilo<br />
moguće dati širu informaciju u Dnevniku. Da se radi o tipičnoj dnevnoj<br />
informativnoj emisiji dokaz je činjenica da je povod za određene priloge<br />
u 97% aktuelni događaj ili najava budućeg događaja. Zabeleženo je 3%<br />
pseudodogađaja i nijedna medijska inicijativa.<br />
Korpus: U okviru monitoringa koji je sproveden od januara<br />
do juna 2016. godine, analizirano je šest emisija koje su emitovane u<br />
terminu od 23 časa radnim danima na prvom programu Radio televizije<br />
Srbije. Istraživački korpus su činile emisije emitovane sledećih datuma:<br />
25. januara, 23. februara, 2. marta, 7. aprila, 23. aprila i 20. juna, što je<br />
ukupno činilo oko 90 minuta programa, tačnije ukupno sat i po.<br />
ANALIZA PROGRAMA JAVNE MEDIJSKE USTANOVE RADIO-TELEVIZIJE SRBIJE<br />
9.2. Žanrovske forme priloga<br />
Opet u skladu sa konceptom emisije od žanrova dominiraju<br />
osnovne faktografske forme vest 65% i autorski izveštaj 27%. Snimljena<br />
izjava, tematski prilog/paket i komentar su podjednako zastupljeni, sva<br />
tri žanra sa po 3%. Prilozi su vrlo obilato podržani tonom i slikom, tako da<br />
je čak 59% priloga sa aktuelnim audio/video snimkom, 11% sa arhivskim<br />
snimkom, 8% sa aktuelnim video snimkom bez tona, a u 16% slučajeva<br />
vidi se samo TV lice koje prezentira informaciju.<br />
9.3.Tematska raznovrsnost<br />
Tematika emisije, je kao što joj naziv kaže, usmerena na sport i<br />
to, uglavnom, na aktuelne dnevne događaje, pa zato 68% priloga govori<br />
o onome što se upravo zbilo, a još 22% o sportskim događajima koji tek<br />
treba da se dogode, što je ukupno 90%. Teme kao što su: ekonomski i<br />
socijalni položaj sportista; trendovi u sportu; sportska publika; proslave<br />
i nagrade, zastupljene su pojedinačno sa po nešto manje od 3%. Od<br />
različitih sportova najviše je bio zastupljen fudbal u 43% priloga, košarka<br />
i tenis sa po 14%, rukomet u 5% slučajeva, a svi ostali sportovi zajedno,<br />
bili su pominjani u 24% priloga.<br />
9.4. Raznovrsnost aktera priloga<br />
Pojedinačni sportisti su se najviše pojavljivali u ulozi subjekta<br />
priloga emisije Sportski dnevnik, u 38% slučajeva. U posmatranom<br />
periodu to su najviše bili teniseri: Novak Đoković, Viktor Troicki, Luka<br />
Mitrović i drugi. Predstavnici sportskih klubova su na drugom mestu<br />
sa 27% subjekata, zatim slede strani i međunarodni subjekti 13% razni<br />
sportski sručnjaci 9% republičke sportske organizacije 7% i ostali 6%. Pol<br />
subjekta je u 76% slučajeva bio muški, a u samo 6% ženski, mešovitih<br />
grupnih subjekata je bilo 15%, a neidentifikovanih 4%. Objekti o kojima se<br />
govorilo u prilozima bili su najviše sportski klubovi, timovi, reprezentacije<br />
40%; pojedini sportisti, igrači 23%; republičke sportske institucije 8%, a<br />
svi ostali zajedno 16%. Odnos subjekata prema objektima bio je u 47%<br />
slučajeva pozitivan, u 27% neutralan, a u 16% negativan i 10% i pozitivan<br />
i negativan.<br />
204 205