26.12.2016 Views

servisima u Srbiji

NNS_publikacija_final

NNS_publikacija_final

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

dr Jovanka Matić<br />

bude upoznata sa tim idejama, ne služeći interesima pojedinih političkih<br />

stranaka i verskih zajednica, kao ni bilo kom drugom pojedinačnom<br />

političkom, ekonomskom, verskom i sličnom stanovištu ili interesu (tačka<br />

4); nepristrasno obrađivanje političkih, istorijskih, privrednih, socijalnih,<br />

zdravstvenih, kulturnih, obrazovnih, naučnih, ekoloških i drugih pitanja,<br />

omogućavajući ravnopravno sučeljavanje različitih stanovišta (tačka<br />

7), besplatno i jednako predstavljanje političkih stranaka, koalicija i<br />

kandidata koji imaju potvrđene izborne liste za republičke, pokrajinske ili<br />

lokalne izbore, u vreme predizborne kampanje (tačka 8), blagovremeno<br />

obaveštavanje o aktuelnim zbivanjima u svetu i o naučnim, kulturnim i<br />

ostalim civilizacijskim dostignućima” (tačka 12).<br />

Navedene zakonske odredbe su u skladu sa teorijskim konceptom<br />

javnog servisa kao ključne institucije moderne demokratije u službi<br />

javnosti. Ona se ostvaruje kroz dva toka aktivnosti. Jedan je pružanje<br />

informacija građanima o zbivanjima od interesa za zajednicu, kako bi se<br />

oni kao obavešteni pojedinci uključili u javnu debatu i razne društvene<br />

aktivnosti, a drugi je predstavljanje potreba, interesa, preokupacija i<br />

mišljenja građana drugim građanima i nosiocima vlasti. Na ovaj način<br />

javni servis obavlja nekoliko važnih uloga: on je izvor pouzdanih i<br />

raznovrsnih informacija, predstavlja forum za javnu debatu o pitanjima<br />

od zajedničkog interesa i deluje kao mehanizam kontrole obavljanja<br />

funkcija koje su građani delegirali svojim izabranim predstavnicima u<br />

institucijama vlasti.<br />

Da bi se ostvarila zakonska odredba o mogućnosti „slobodnog<br />

formiranja mišljenja slušalaca i gledalaca” informativna ponuda javnog<br />

servisa, dakle, treba da bude nezavisno formirana, zasnivajući se na<br />

profesionalnim načelima i treba da bude veoma raznovrsna, kako<br />

tematski, tako i u pogledu subjekata koji zastupaju različite ideje. Da<br />

bi javni servis omogućio „slobodno izražavanje mišljenja slušalaca i<br />

gledalaca” neohodna je odgovarajuća reprezentacija građana i njihovih<br />

udruženja.<br />

Analiza je stoga fokusirana na nekoliko aspekata informativnih<br />

emisija: njihovu tematsku strukturu, strukturu subjekata čije se aktivnosti<br />

i mišljenja predstavljaju i nivo profesionalnog angažmana novinara.<br />

ANALIZA INFORMATIVNIH PROGRAMA<br />

REPUBLIČKOG I POKRAJINSKOG JAVNOG SERVISA<br />

Utvrđivanje tematske strukture informativnih emisija treba da<br />

pokaže da li postoji pluralizam tematskih sadržaja u informativnoj ponudi.<br />

Suština novinarskog posla je selekcija, pa se istraživanjem primenjene<br />

tematske selekcione matrice želi ukazati na to koje teme se izdvajaju<br />

kao dominantne i kojim društvenim grupama je najbliža medijska lista<br />

tematskih prioriteta. Ovim se demonstrira „agenda setting” funkcija<br />

medija, odnosno njihova uloga u etabliranju liste prioriteta u javnoj sferi.<br />

Medijska istraživanja su pokazala da, bez obzira da li publici nameću neko<br />

stanovište o temama o kojima izveštavaju, mediji neminovno svojom<br />

selekcijom informacija neke teme ističu kao prioritetne i javnosti ih nude<br />

(ili nameću) kao teme o kojima ona treba da razmišlja i formira stav.<br />

Istraživanje subjekata čije se aktivnosti i mišljenja predstavljaju<br />

ima cilj da utvrdi kako javni servis raspodeljuje mogućnost publiciteta,<br />

odnosno kojim socijalnim pozicijama se omogućuje da upoznaju ostale<br />

članove društva sa svojim aktivnostima i mišljenjima. U prirodi medijskog<br />

informisanja je da najveću pažnju poklanja onim institucijama koje zbog<br />

vrste posla kojim se bave raspolažu sa najviše informacija i čije aktivnosti<br />

imaju najsnažnije efekte na većinu, što su u oba slučaja institucije vlasti.<br />

Javni servis, međutim, kao institucija demokratskog poretka, ima obavezu<br />

da poveže građane sa procesima odlučivanja, da ih stimuliše da učestvuju<br />

u demokratskim procesima i da im omogući da utiču na one koji donose<br />

odluke, pa da stoga posveti veliku pažnju reprezentaciji građana i njihovih<br />

udruženja. Posebna pažnja u analizi se stoga posvećuje prisutnosti glasa<br />

građana, tj. njihovoj šansi da kažu drugima o sebi, svom mestu u svetu i<br />

viđenju tog sveta.<br />

Praćenjem vrednosne usmerenosti stavova subjekata koji se<br />

pojavljuju u informativnim emisijama utvrdiće se takođe pluralizam<br />

mišljenja, ali i stepen u kome javni servis funkcioniše kao nosilac kritičkih<br />

mišljenja o vlasti i time njen kontrolor.<br />

U pogledu profesionalnog angažmana novinara, analiza se bavi<br />

žanrovskom vrstom priloga kojima se obrađuju dnevni događaji i aktuelne<br />

teme, tj. utvrđivanjem u kojoj meri se njima pristupa analitički i temeljno<br />

umesto samo faktografski.<br />

Analiza informativnih programa javnih servisa uključuje centralne<br />

informativne emisije radija i televizije RTS-a i RTV-a, njihove dnevne<br />

informativne kolažne emisije, debatne emisije i jutarnje programe.<br />

30 31

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!