Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Prof. dr Dubravka Valić Nedeljković<br />
Danilo Lučić, a Filip Lazarević je ponudio auditorijumu tipologiju ljudi<br />
koji se voze gradskim prevozom (brbljivac, posmatrač, komentator,<br />
fotograf, smrdljivac, zapucani, čitač novina, spavalica, buržujka), koliko<br />
je teško snimiti video-klip, Vodič za Vodič za preživljavanje ili: kako da<br />
kažeš kolegi da mu je ideja glupa? Kraj škole, ali ne i kraj učenja, roditelji<br />
i tehnologija, tračarenje.<br />
Ova emisija prvog programa televizije RTV ostvaruje javni interes<br />
jer na originalan način, odgovarjući tinejdžerima, prikazuje probleme sa<br />
kojima se oni susreću tokom odrastanja i adolescencije.<br />
Pružanjem šanse da kažu šta misle i sa kakvim mukama se<br />
suočavaju, omogućava mladima da se osete značajnim za društvo u kojem<br />
bivstvuju. Istovremeno, govoreći o kriznim periodima karakterističnim<br />
za adolescenciju, gledaoci mogu da se identifikuju sa vršnjacima i na taj<br />
način shvate da nisu usamljeni, tj. da njihovi problemi nisu nerešivi, niti<br />
drugačiji od problema njihovih vršnjaka.<br />
U emisiji Akademac teme kao što su hiperprodukcija doktoranata,<br />
pronalazak posla, studiranje u inostranstvu jesu veoma značajne za<br />
akademsku zajednicu, ali su ostale nedorečene i bez ozbiljne diskusije i<br />
argumentacije. Budući da emisija traje svega 25 minuta, uz sedam gostiju<br />
i prilog, nemoguće je postići opsežnije debatovanje o nekoj temi. Nijedna<br />
emisija nije dala rešenje, nisu se čuli primeri i iskustva. Veći deo emisije<br />
se koristi da glavni gost, koji je najčešće stručnjak, profesor ili omladinski<br />
radnik, objašnjava pojmove i pojave.<br />
4.4. Raznovrsnost aktera priloga<br />
U emisiji A sad ja subjekti kao nosioci aktivnosti su članovi dečije<br />
radio grupe, deca starijeg predškolskog i mađeg školskog uzrasta, ali i<br />
umetnici koji stvaraju za decu. Voditeljka nastupa u ulozi moderatorke,<br />
dok glavnu reč vode deca. Na taj način emisija dobija na kvalitetu a<br />
slušaocima, kazuje da je detinjstvo posebno doba i da stoga na odgovarjući<br />
način mora i da se neguje.<br />
U Tinejdž svetu subotnjeg podnevnog programa subjekti su<br />
članovi radijske dečije grupe (50%), njihovi vršnjaci, zatim književnici<br />
ANALIZA PROGRAMA JAVNE MEDIJSKE USTANOVE RADIO-TELEVIZIJE VOJVODINE<br />
(50%). Svi su govorili samo o tinejdžerima (100%) i to u potpunosti<br />
pozitivno.<br />
U emisiji Hajde sa mnom u obdanište glavni subjekt su deca<br />
gotovo 70%, a potom obrazovne institucije, stručnjaci.<br />
Vodič za preživljavanje u potpunosti realizuju tinejdžeri.<br />
Javljaju se u ulozi voditelja i sagovornika. Dijaloška forma razgovora je<br />
najprisutnija, premda ima i delova koji su obrađeni monološki.<br />
Subjekti kao nosioci mišljenja i aktivnosi u Akademcu su studenti<br />
70%, dvadesetak posto obrazovne institucije i stručnjaci ispod deset<br />
posto.<br />
Odnos subjekta prema objektu je uglavnom pozitivan.<br />
Subjekti i objekti u dečijim i omladinskim emisijama su deca i<br />
mladi uzrasta kojima su emisije namenjene kao i oni koji ih neposredno<br />
okružuju.<br />
5. Sportski program<br />
Sportske, kao i na primer poljoprivredne, emisije na RTV-u<br />
(nekad RTVNS) beleže izuzetno dugu tradiciju. Pri čemu su sportska<br />
popodneva nekad samo nedeljom, a sad sredom i subotom popodne,<br />
oduvek najslušanija emisija radija RTV. Među najbrojnije redakcije<br />
spadaju upravo sportska redakcija radija (šest osoba je identifikovano kao<br />
autori rubrika o sportu) i televizije RTV. Istovremeno uređivačka politika<br />
ovih emisija/popodneva ne menja se već decenijama iako se auditorijum,<br />
kao i sport, ali sada kao društveni fenomen, potpuno promenio.<br />
Udeo sportskih emisija na prvom programu televizije RTV na<br />
srpskom 2009. 14 godine je bio 3,0%, a u septembru 2015. je udeo bio 1%,<br />
a na Drugom programu televizije RTV na mađarskom jeziku 3,6%.<br />
14<br />
Jovanka Matić (2009). Raznovrsnost TV programa u <strong>Srbiji</strong>. U: Medijski skener, ur.<br />
Dubravka Valić Nedeljković. Novi Sad: Novosadska novinarska škola.<br />
262 263