Ilja Leonard Pfeiffer - La Superba
Višestruko nagrađivan i hvaljen roman nove europske književne zvijezde Napisan u obliku serije pisama i bilješki upućenih neimenovanom čitatelju kojega pripovjedač izvještava o svome životu u Genovi, gdje se trajno nastanio u „želji da ovdje, u ovome srednjovjekovnom labirintu, ostvari svoj vječni san o zavidno bogatom i bezbrižnom mediteranskom životu među pravim, autentičnim ljudima“, roman La Superba nizozemskog autora Ilje Leonarda Pfeijffera na duhovit i domišljat način istražuje, pripovijeda i raščlanjuje fantaziju o boljem životu negdje drugdje. Okarakteriziravši sam sebe kao „luksuznog imigranta“, želeći se na taj način razlikovati od „svih onih jadnika iz Maroka i Senegala koji su zalutali u te iste uličice maštajući o boljem životu i zajamčenom bogatstvu u Europi“, a koje vlasti „proganjaju kao štakore“, pripovjedač romana svakodnevno luta labirintom srednjovjekovnih đenoveških uličica tragajući za „najljepšom djevojkom Genove”. Pritom se susreće i upoznaje s cijelom galerijom pitoresknih likova – od doseljenih intelektualaca sa Zapada i vremešne domaće gospode do senegalskih i marokanskih imigranata te prostitutki i transvestita – a svima njima zajedničko je da na različite načine „lutaju u svojim fantazijama“… Tematski i stilski višeslojan, roman La Superba postmoderna je oda imaginaciji te posveta gradu kakav može biti samo Genova – La Superba, „uzvišena i ohola, lijepa i ponosna, zavodljiva i nedostupna… poput kakve kurve koja te izazovno gleda, ali koja nikad neće biti tvoja“. https://www.vbz.hr/book/la-superba-mu/ https://www.vbz.hr/book/la-superba-tu/
Višestruko nagrađivan i hvaljen roman nove europske književne zvijezde
Napisan u obliku serije pisama i bilješki upućenih neimenovanom čitatelju kojega pripovjedač izvještava o svome životu u Genovi, gdje se trajno nastanio u „želji da ovdje, u ovome srednjovjekovnom labirintu, ostvari svoj vječni san o zavidno bogatom i bezbrižnom mediteranskom životu među pravim, autentičnim ljudima“, roman La Superba nizozemskog autora Ilje Leonarda Pfeijffera na duhovit i domišljat način istražuje, pripovijeda i raščlanjuje fantaziju o boljem životu negdje drugdje.
Okarakteriziravši sam sebe kao „luksuznog imigranta“, želeći se na taj način razlikovati od „svih onih jadnika iz Maroka i Senegala koji su zalutali u te iste uličice maštajući o boljem životu i zajamčenom bogatstvu u Europi“, a koje vlasti „proganjaju kao štakore“, pripovjedač romana svakodnevno luta labirintom srednjovjekovnih đenoveških uličica tragajući za „najljepšom djevojkom Genove”. Pritom se susreće i upoznaje s cijelom galerijom pitoresknih likova – od doseljenih intelektualaca sa Zapada i vremešne domaće gospode do senegalskih i marokanskih imigranata te prostitutki i transvestita – a svima njima zajedničko je da na različite načine „lutaju u svojim fantazijama“…
Tematski i stilski višeslojan, roman La Superba postmoderna je oda imaginaciji te posveta gradu kakav može biti samo Genova – La Superba, „uzvišena i ohola, lijepa i ponosna, zavodljiva i nedostupna… poput kakve kurve koja te izazovno gleda, ali koja nikad neće biti tvoja“.
https://www.vbz.hr/book/la-superba-mu/
https://www.vbz.hr/book/la-superba-tu/
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Previše se predajem mašti. I eto čemu to vodi. To vodi<br />
problemima. To vodi spermi na otrgnutu natrulom udu.<br />
Koja pizdarija. Kakvo poniženje. Kako sam se mogao<br />
dotle dovesti? Naravno, to se ubraja u moj poziv, da si<br />
što življe predočim misli i motive drugih kako bih, ako<br />
treba, ni iz čega stvorio likove po svome liku u koje se<br />
mogu tako istinski uživjeti da oni postanu od krvi i mesa<br />
pa ih mogu vjerodostojno opisati na papiru, što ne znači<br />
da i bez olovke u ruci moram vjerovati u vlastite utvare<br />
i da mi jedan ud može biti dovoljan da uza nj zamislim<br />
ženu raširenih nogu i da si uzdasima stvorim kompletnu<br />
strastvenu ljubavnicu s kojom se spajam u ekstazi. To bi<br />
me moglo uvaliti u gadne probleme. Još gore, te me već<br />
uvalilo u gadne probleme.<br />
Odlučio sam se što prije riješiti te noge. No prvo sam je<br />
trebao temeljito oprati. Golu kožu se moglo dobro oprati,<br />
bolje nego kožu koja je u najlonu. Rekao sam si to kako bih<br />
ipak nekako opravdao svoje postupke i kako bih striptiz s<br />
čarapom naknadno uspješno racionalno obrazložio. Stavio<br />
sam nogu pod tuš. Učinio sam to nekako automatski, ako<br />
tu riječ smijem upotrijebiti za nešto što još nikada nisam<br />
učinio i što s vjerojatnošću koja graniči sa sigurnošću više<br />
nikada neću ni učiniti. Zapravo je bila riječ o predmetu, a<br />
predmeti se peru iznad umivaonika, no očito sam smatrao<br />
da jedna noga treba pod tuš, kao da je na njoj još uvijek<br />
čitava žena.<br />
A onda sam shvatio da će mi nedostajati. Skinuo sam<br />
se i stao uz nju pod tuš. No to je bilo bezazleno, kao zajedničko<br />
tuširanje nakon seksa. Prao sam je nježno, temeljito i<br />
32