GORAN SERGEJ PRISTAŠ Pristaš je redovni profesor dramaturgije na zagrebačkom ADU, ali i veliki zagovornik nezavisne kazališne scene. Jedan je od inicijatora nastanka pokreta Možemo! i oblikovatelja kulturne politike ove političke platforme koja je prije nešto više od godinu dana preuzela vlast u Zagrebu
VIŠE NEGO IKAD POTREBNA NAM JE IMAGINATIVNA I KRITIČKA KULTURA KOJA SE NE MIRI S NUŽNOSTIMA KULTURNA POLITIKA NE MOŽE SE VODITI OD NATJEČAJA DO NATJEČAJA. INTERPRETACIJA SVAKE ODLUKE KAO DOGAĐAJA KOJI RASVJETLJUJE ILI SKANDALIZIRA KULTURNU POLITIKU GOVORI I O TOME DA JOŠ UVIJEK NISMO DOVOLJNO JASNO JAVNO DEMONSTRIRALI SVOJU ODLUČNOST U PROVEDBI SVOG PROGRAMA. NA DESNICI NAĆI KORUPCIJU ILI KLIJENTELIZAM VIŠE NIJE DOGAĐAJ, ALI JEST KAD IZMEĐU NEKOLIKO IZVRSNIH KANDIDATKINJA VIJEĆE IZGLASA ONU KOJA JE JAVNO MANJE VIDLJIVA 15 SVIJET KULTURE / KOLOVOZ 2022. razgovarala: Pavica Knezović Belan snimke: Neja Markičević / Cropix On je jedan od najkonzistentnijih osobnosti domaće dramske i izvedbene scene. Startao je s karijerom početkom 1990-ih, a zapazili smo ga nakon što je počeo raditi s Montažstrojem Boruta Šeparovića. Onda je na prijelomu stoljeća sa skupinom plesača osnovao BADco., plesnu skupinu koja je djelovala punih dvadeset godina i koja je bila prepoznatljiva i u europskim okvirima. Goran Sergej Pristaš redovni je profesor dramaturgije na zagrebačkom ADU, ali i veliki zagovornik nezavisne kazališne scene. Jedan je od inicijatora nastanka pokreta Možemo! i oblikovatelja kulturne politike ove političke platforme koja je prije nešto više od godinu dana preuzela vlast u Zagrebu. Mnogo je vrućih kulturnih tema isplivalo posljednjih mjeseci u gradu; od izbora novih ravnatelja gradskih muzeja, nove gradske pročelnice za kulturu, do zastoja s isplatom otprije odobrenih sredstava za brojne kulturne projekte. Stoga se razgovor s Goranom Sergejem Pristašom, koji je član Radne skupine za kulturne politike i kulturni razvoj platforme Možemo!, u ovom trenutku učinio potrebnim. • Možemo! je na vlasti u Zagrebu više od godinu dana i očekivanja od nove gradske vlasti bila su velika - između ostalog i na polju <strong>kulture</strong> jer su neki od viđenijih novih političkih protagonista došli upravo iz tog područja. Uostalom, i vi ste dio inicijalnog odbora stranke/pokreta. No, kao da je razočaranje i nezadovoljstvo kulturnih protagonista u gradu prilično veliko postojećim stanjem stvari, bez obzira na to kojem ideološkom spektru naginju. Kako to komentirate? - Ne znam kojim izvorima evidentirate 'prilično veliko' nezadovoljstvo među kulturnim protagonistima, ja nemam isti dojam prateći društvene mreže. Prije svega, i mi smo bili krajnje nezadovoljni zatečenim stanjem stvari i onim što nam je ostavljeno. Ali činjenica je i da su ovu vlast prepoznali iznimno relevantni ljudi, poput Zdenke Badovinac koja je po dolasku u MSU zatekla prazan muzej i pokrenula ciklus izložbi iz fundusa koji vrlo dinamično pokazuje njegovo umjetničko bogatstvo. Ili Pavlica Bajsić koja se vratila iz Berlina i u Centru mladih Ribnjak kontinuirano daje primjer kako se može transformirati jedna nevidljiva ustanova i postati kulturno i društveno važan prostor. Naravno da nezadovoljstva ima i bilo bi čudo da izostaje u bilo kojoj opciji vlasti. Rekao bih da su različiti koraci i različite mjere izazivali i podjednako različite reakcije, ali, bez relativizacije, uobičajeno je, pa čak i u nekoj mjeri potrebno da se uvijek glasnije izražava kritika i primjedbe nego što se izriču pohvale nekoj vlasti. Neki to čine od prvog dana, neki kasnije, a neki su i promijenili mišljenje. Reakcije koje dobivamo na otvaranje procesa pisanja nove strategije kroz javni poziv za sudjelovanje u Radnoj skupini vrlo su pozitivne. Naravno da nikome ne može odgovarati, recimo, kašnjenje uplata proračunskih sredstava, ali to samo govori da problem u kulturi ne možemo odvajati od cjeline - proračun je u velikom dijelu vezan za otplate gradskih dugova. U prošloj i ovoj godini velik dio toga je otplaćen i stabilizacijom isplata Ured se intenzivno bavi. Unatoč rezovima, proračun za kulturu je očuvan i stabilan, čak je i povećan u dijelu investicija. Nova kulturna vijeća su odradila odličan i vrlo odgovoran posao da s naslijeđenim kriterijima, držeći se načela solidarnosti, ne ugroze mogućnosti djelovanja drastičnim smanjenjima sredstava - dapače, brojnima su i povećana sredstva. Zato se sada rade novi kriteriji u suradnji s kulturnim vijećima, a bit će dodatno izoštreni kad bude gotova i nova strategija za kulturu. Intenzivno radimo na nalaženju dodatnih sredstava koja bi lateralno ojačala proračun za programe koje dosad Grad nije provodio, a tiču se neiskorištenih prostora za kulturu, suradnje umjetnika s ustanovama i aktiviranja programa u kvartovima koji nisu na standardnoj kulturnoj ruti. Ovaj mjesec bit će raspisan javni poziv za pilot-program Kultura u zajednici, što je samo prvi korak u tom smjeru. • Dio vašeg kulturnog programa glasio je i ovako: "Nakon 20 i više godina zanemarivanja i devastacije <strong>kulture</strong> u Zagrebu došlo je vrijeme koje će ukinuti klijentelističko-nepotističko upravljanje institucijama". No, recentni izbori za nove ravnatelje gradskih muzeja ne prolaze bez skandala. Tu mislim na priču oko izbora novog ravnatelja, odnosno ravnateljice Umjetničkog paviljona. Na to mjesto izabrana je Irena Bekić, koja je u javnosti potpuno nepoznata, a kao oštećena strana tu se našla Leila Topić, dobro poznata kustosica iz MSU. Zanimljivo, obje su bliske političkom habitusu Možemo!. Koje je vaše mišljenje o ovom slučaju? Samo, molim vas, nemojte to svesti na - nepotrebni i isforsirani medijski skandal. - Evo, neću negirati vašu negaciju isforsiranosti teme u medijima, ali ne vidim kako je citat iz našeg programa povezan s ovom temom. U Zagrebu je trideset godina temeljito ubijan sav optimizam da ljudi koji nisu članovi stranaka ili ne cirkuliraju u upravljačkim krugovima mogu ikada dobiti priliku u ustanovama. U prvih nekoliko mjeseci na natječaje se javljao po jedan ili dva kandidata. Godinu dana smo javno pozivali da se što više ljudi javi na natječaje, jasno pokazujući da nećemo smjenjivati radi političke osvete ili birati prema stranačkom članstvu. Na natječaj u Umjetničkom paviljonu javilo se više dobrih kandidata i kandidatkinja, natječaj kakav može poželjeti svaka kulturna politika. Upravno vijeće izabire onu koju većinski smatra boljom i odjednom se otvara cijeli niz spekulacija za koje nema nikakve jasne argumentacije. Leila Topić, kao viđenija kustosica, ovim natječajem nije izgubila niti svoje vrlo istaknuto mjesto u MSU, niti mogućnost djelovanja izvan MSU. Ne znam kako određujete okvire javnosti, ali nemam dojam da je Irena Bekić išta manje poznata od svojih protukandidatkinja tamo gdje je to relevantno, a to je struka. Iako je ne poznajem osobno niti znam išta o njezinim stranačkim ailijacijama, iznimno cijenim njezin dosadašnji kustoski rad i još nisam čuo od kolega likovnjaka neko loše mišljenje. Dakle, gledajući iz gradske perspektive, dobili smo još jednu vrsnu kustosicu na čelu ustanove, a da nitko nije žrtvovan, pa čak niti bivša ravnateljica koja ostaje, ako nema drugih planova, u Umjetničkom paviljonu. Naravno, uvijek će biti nezadovoljnih jer netko njihov nije izabran, ali ovo nije natječaj za najbolju prijateljicu ili slavnu osobu. Kome je bilo u interesu poslati nakon odluke vijeća krivu vijest u Večernji list, ne mogu nagađati. Mogu govoriti
Change language