Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
54<br />
SVIJET KULTURE / KOLOVOZ 2022.<br />
BRECHT PUČKIM<br />
VRIJEDNOSTIMA,<br />
UMRLJANIMA<br />
IDEOLOGIJOM<br />
KRVI I TLA, OVDJE<br />
VRAĆA DIGNITET<br />
piše: Vanja Kulaš<br />
Bertolt Brecht<br />
Kalendarske priče<br />
Disput, 2022., prijevod Damjan Lalović<br />
158 str., 110 kn<br />
Ocjena: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . KUPITI ☑<br />
Karizmatsku figuru epskog teatra, moćnog eksperimentatora čije<br />
se biografije iščitavaju bridećih ušiju, socijalno-političkog<br />
aktivista - njega takvog nalazimo i ovdje, dok ga nanovo<br />
upoznajemo kao pripovjedača i ponajviše kao pjesnika<br />
Nakon Čapekovog iskričavog poigravanja<br />
formom apokrifnih pripovijesti<br />
("Apokrii", Disput, 2021.), zahvaljujući<br />
istom izdavaču u prijevodu su nam<br />
sada dostupne i Brechtove varijante<br />
kalendarskih priča ("Kalendarske priče",<br />
Disput, 2022.). Za apokrife znamo što su, a pod<br />
kalendarskim pričama podrazumijevaju se kratki<br />
pučki tekstovi jednostavnog stila bliskog usmenom<br />
pripovijedanju koji su u poučnom ili pak šaljivom<br />
tonu obrađivali velike teme života, smrti ili ljubavi,<br />
pripovijetke ili pjesmuljci, dakle, prihvatljivi<br />
publici koja je čitala rijetko i usput.<br />
Kalendarske priče s Brechtovim potpisom nešto<br />
su dakako sasvim drugačije, intelektualno pa i<br />
angažirano preispisivanje jednog narodskog žanra,<br />
nevelike proze, ali i pjesme koje su sporadično<br />
nastajale tijekom njegovih egzilantskih godina,<br />
pa su od 1929. do 1949. objavljivane pojedinačno<br />
u različitim zbirkama. Često dijaloški postavljene,<br />
s ilozofskim uzemljenjem i iznenađujućom<br />
poantom ili efektnim obratom na kraju, Brecht ih je<br />
zamislio kao humanističke zgode s nenametljivim<br />
didaktičkim potencijalom, pri čemu svog čitatelja<br />
prije drugarski gurka na promišljanje nego što<br />
mu servira kakvu plakatnost ili puku prodiku.<br />
Za protagoniste odabire anonimne pojedince s<br />
beznačajnim egzistencijama ili posve suprotno,<br />
povijesne ličnosti poput Cezara, Bacona, Sokrata<br />
pa ih upliće u neugodne epizode koje svjedoče o<br />
njihovu gubitku statusa i privilegija, svodeći tako i<br />
njih na obične ljude iz kalendarskih crtica.<br />
Uz novo izdanje društveno-kritičkog<br />
"Prosjačkog romana" 1949. godine u Berlinu je<br />
praizveden čudesan komad "Majka Courage i<br />
njezina djeca", a upravo tada Brechtu je objavljena<br />
i ova, za ondašnju kritiku neočekivana zbirka od<br />
osam pripovijesti i isto toliko pjesama koju zatvara<br />
trideset i devet kraćušnih "Priča o gospodinu<br />
Keuneru". Neočekivana, kažem, jer čuveni<br />
dramatičar i teoretičar ovdje se distancira (doduše,<br />
tek načas i ustvari samo naizgled) od svojih<br />
rekurentnih preokupacija, ideoloških čitanja i<br />
političkog djelovanja te se pregazivši okvire rodova<br />
i žanrova u literarnom i emocionalnom smislu<br />
okreće Njemačkoj, napose rodnoj Bavarskoj, a sve<br />
u nastojanju da tom folkloru i tradiciji, pučkim<br />
vrijednostima umrljanim nacionalsocijalizmom i<br />
ideologijom krvi i tla, vrati dignitet.<br />
U popriličnoj heterogenosti zbirke očite su<br />
ipak motivsko-tematske petlje ratnog nasilja,<br />
netolerancije, socijalnog podčinjavanja i<br />
obespravljivanja, jasno je, redom su to Brechtove<br />
cjeloživotne problemske točke. Zgodna je<br />
kompozicijska dosjetka da se priče i pjesme<br />
komplementarno rasporede, pa dobivamo osam<br />
prozno-poetskih parova koji se razvijaju na relaciji<br />
učitelj - učenik ili majka - dijete. U središte prve<br />
u nizu pripovijetke "Augsburški krug kredom"<br />
Brecht smješta služavku Annu koja brižno, kao<br />
vlastito, podiže dijete svoje gospodarice kad ga<br />
ova spašavajući glavu bez osvrtanja napusti te time<br />
ponavlja premisu iz "Kavkaskog kruga kredom"<br />
kako za roditeljsku predanost biološka veza nije<br />
uvjet, baš kao ni bogatstvo. U kontrapunktu čitamo<br />
baladu "O židovskoj kurvi Marie Sanders" koju će<br />
zbog odnosa s pogrešnim muškarcem sustići kazna<br />
pa ona nikada neće postati majka.<br />
Bertolt Brecht, karizmatska igura epskog<br />
teatra, moćni eksperimentator čije se biograije<br />
iščitavaju bridećih ušiju, na početcima buntovni<br />
gimnazijalac koji se prezirom spram svoje klase<br />
odrekao buržujskog komfora, socijalno-politički<br />
aktivist koji je u povijest književnosti ukoračio<br />
dobrom poezijom; inzistiranje na važnosti<br />
kolektiviteta i ravnopravnosti, model pravednijeg<br />
svijeta koji je uspostavio u svom kazalištu, njega<br />
takvog i sve nabrojeno nalazimo i ovdje, dok ga<br />
nanovo upoznajemo kao pripovjedača i ponajviše,<br />
a što suštinski i jest - kao pjesnika.<br />
OVAJ KNJIŠKI HIBRID<br />
SVAKI LAIK TREBA<br />
PROČITATI DVA PUTA -<br />
JEDNOM UZ NEVJERICU,<br />
DRUGI PUT TREZVENIJE<br />
Benjamín Labatut<br />
Kada više ne razumijemo svijet<br />
Vuković & Runjić, 2022., preveo Dinko Telećan<br />
176 str., 129 kn<br />
Ocjena: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . KUPITI ☑<br />
piše: Neven Vulić<br />
Čileanac Benjamín Labatut (1980.)<br />
neosporno je književna zvijezda. No,<br />
vlastitu biograiju ne rasteže na tisućama<br />
stranica i ne, u repetitivni zanat nije<br />
uzeo romansiranje igura iz, recimo,<br />
svijeta umjetnosti. Riječ je o neobičnom autoru<br />
netremice zagledanom u zidove, ali pritom ne vidi<br />
ciglu, beton ili žbuku. On promatra zastrašujuću<br />
prazninu središta atoma koji su sazdali ovaj svijet<br />
- mjesto gdje se urušava i razum znanstvenika čija<br />
otkrića opisuje.<br />
Labatutova literarna ideja počiva na životima<br />
četiriju genijalaca koji su epohalno unaprijedili<br />
suvremeno društvo, no uz danak u ljudskom mesu.<br />
Sasvim nedavno periodički sustav elemenata nije<br />
postojao ni u mašti, pojam mikroba ili virusa bio<br />
je doslovce nezamisliv, a doktori su pacijentima<br />
puštali krv. U međuvremenu, stvari su se radikalno,<br />
ali i okrutno primijenile: primjerice, dio osoblja<br />
američke baze Nellis, nakon osam sati pred ekranom,<br />
danas se vraća doma nakon što su upravljali<br />
dronovima-ubojicama na drugom kontinentu.<br />
Korištenje znanosti u vojne svrhe naš je civilizacijski<br />
standard. Mary Shelley, autorica "Frankensteina",<br />
upozorava na "slijepi napredak znanosti, najopasnije<br />
od svih ljudskih umijeća". Francuski matematičar<br />
Grothendieck slaže se jer "atome koji su uništili<br />
Hirošimu i Nagasaki nisu cijepali masni prsti<br />
nekog generala, nego skupina izičara naoružana<br />
šakom jednadžbi".<br />
O povijesnom razvoju i implementaciji novih<br />
dostignuća matematike, izike i kemije čitamo u<br />
knjiškom hibridu "Kada više ne razumijemo svijet".<br />
Labatut plete fascinantnu priču o velikanima<br />
znanosti uz mnoštvo nevjerojatnih detalja,<br />
primjerice, o "pruskoj kiselini". Naime, Carl<br />
Wilhelm Scheele, koji je otkrio čak devet kemijskih<br />
elemenata, 1782. slučajno je sintetizirao cijankalij - a<br />
umro je prekriven gnojnim čirevima jer nije znao da<br />
je arsen otrovan. I tisuće europske djece pomrle su u<br />
sličnim mukama: arsen je dodavan u boju slatkišima<br />
i igračkama kako bi se dobila smaragdnozelena<br />
nijansa - Napoleonova omiljena.<br />
To je samo jedan detalj koji nas vodi do uloge<br />
Fritza Habera, prvog protagonista ove sablasne<br />
knjige, kemičara koji je 22. travnja 1915. kod<br />
belgijskog Ypresa naredio da se otvore boce klora.<br />
Sve živo što je bilo uz vjetar, izdahnulo je. Prizori<br />
vojnika koji si grebu vrat kako bi prodisali (ili si<br />
pucaju u glavu) obilježavaju trenutak koji se smatra<br />
prvim pravim kemijskim napadom: na Hitlera su<br />
ostavili takav dojam da nije htio koristiti bojne<br />
otrove. Svejedno, Haberov drugi izum, pesticid<br />
"Zyklon" (koji evoluira u "Ciklon B") koristio se<br />
u nacističkim plinskim komorama. Haber, inače<br />
židovskih korijena, nobelovac je s razlogom:<br />
spriječio je svjetsku glad. Prvi je ekstrahirao dušik<br />
potreban za rast biljaka i omogućio industrijsku<br />
proizvodnju gnojiva.<br />
Ovaj kratki roman-esej obilježavaju elegantan,<br />
koncizan i neočekivano poetičan stil te Labatutova<br />
jezična ekonomičnost. Ipak je najpotresnije<br />
otkriti stvarne osobe iza čudesnih otkrića koja su<br />
pomaknula temelje znanosti 20. stoljeća i izravno<br />
utjecala na geopolitički krajolik sadašnjosti.<br />
Maestralno su ikcionalizirani Heisenbergov slučaj<br />
i kaustična doza skepse koju je uveo u struku.<br />
Pa i po Einsteinu kvantna mehanika je "izdaja<br />
same duše znanosti" jer se ne može govoriti<br />
samo o vjerojatnostima, mora postojati nešto<br />
neosporivo i konkretno. A Karl Schwarzschild<br />
(koji je otkrio eponimnu singularnost poslije<br />
nazvanu "crnom rupom") i sâm je spočetka<br />
smatrao vlastiti pronalazak ininitezimalnog<br />
prostora koji guta svjetlost, prostor i vrijeme -<br />
matematičkom pogreškom.<br />
Ovaj neobičan hibrid eseja i književnosti uvlači<br />
nas u relativističko subatomsko ništavilo otkriveno<br />
u 20. stoljeću i u intimne borbe znanstvenika čija<br />
otkrića danas pokreću svijet. Svaki laik treba je<br />
pročitati dva puta - jednom uz nevjericu, drugi put<br />
trezvenije, da se novootkriveni materijal slegne,<br />
kao nakon potresa.
Change language