Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
KNJIGA ČIJI JE NASLOV, NAŽALOST,<br />
IPAK ATRAKTIVNIJI OD SADRŽAJA<br />
Portugalac Rui Zink<br />
piše pripovijetke,<br />
romane, eseje, kazališna<br />
djela, stripove, a usto<br />
predaje književnost na<br />
lisabonskom Fakultetu<br />
društvenih znanosti. Za<br />
sebe kaže da je priznat<br />
autoritet na području<br />
studija o fašizmu.<br />
AFP<br />
Dražen Dabić<br />
BIBLIOFIL<br />
KOMPLET GORGONE VRLO<br />
JE TEŠKO SKUPITI. MISLIM<br />
DA NE POSTOJI VIŠE OD<br />
DESETAK KOMPLETA<br />
51<br />
SVIJET KULTURE / KOLOVOZ 2022.<br />
Rui Zink<br />
Priručnik za dobrog fašista<br />
Meandar Media, 2022., prijevod Tanja Tarbuk<br />
170 str., 149 kn<br />
Ocjena: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .POSUDITI ☑<br />
piše: Robert Bajruši<br />
Rui Zink je Portugalac, rođen 16. lipnja<br />
1961. godine. Piše pripovijetke, romane,<br />
eseje, kazališna djela, stripove, a usto<br />
predaje književnost na lisabonskom<br />
Fakultetu društvenih znanosti. Za sebe<br />
kaže da je priznat autoritet na području studija o<br />
fašizmu. Njegova ga je posvećenost fašistologiji<br />
čak navela da razdoblje između 1961. i 1974.<br />
provede na terenskom radu u jednoj zemlji pod<br />
diktaturom i od tada se bavi proučavanjem tog<br />
fenomena i s ove i s one strane Atlantika.<br />
Zinkova knjiga "Priručnik za dobrog fašista"<br />
je zabavna i puna doskočica, ali to nije teorijsko<br />
djelo o fašizmu, kakvo je napisao Umberto Eco,<br />
i mogla bi razočarati čitatelja koji želi doznati<br />
nešto novo o ovoj malignoj ideologiji. Ovo je<br />
knjiga koja se čita kao strip na godišnjem odmoru,<br />
lakše štivo u 99 priča, u kojima autor pokušava na<br />
zabavan način opisati kako razmišljaju i djeluju<br />
današnji fašisti.<br />
Evo primjera: "Dobar fašist ne voli da ga zovu<br />
fašistom… Na koncu konca, što znači 'biti fašist'?<br />
Ništa. Evo, recimo, Salazar. Cijeli ga život nazivaju<br />
fašistom, ali 'on nije bio fašist'. Brojni su i vrsni<br />
stručnjaci već objasnili da Salazar nije bio fašist.<br />
Fašisti su bili Hitler i Mussolini. A Salazar je bio<br />
posve drukčiji i od Hitlera i od Mussolinija. Kao<br />
prvo, Hitler je govorio njemački, a Mussolini<br />
talijanski. Salazar pak, nije govorio ni njemački<br />
ni talijanski, govorio je portugalski. I na kraju,<br />
Mussolini je bio debeo i ćelav, a Hitler je imao<br />
brkove kao Chaplin. A Salazar, iako je imao kosu,<br />
nije nosio brkove. Salazar je bio, priznajmo to<br />
(da malo smirimo duhove nakon ovog trenutka<br />
retoričkog trijumfa), možda samo 'malo<br />
autoritaran'. Ali to je bilo za dobrobit zemlje. I nije<br />
se obogatio. Dokazano je da nije ništa ostavio<br />
djeci i da nije otvorio nijednu tvrtku na ženino<br />
ime", piše Zink u jednom od prvih poglavlja, a<br />
slično izgledaju i ostala.<br />
Može se, također, pročitati kako se dobar fašist<br />
hrani lažima i izvrtanjima istine, "što je njegovo<br />
najdraže jelo, ali ako nema ništa drugo na tanjuru,<br />
ne usteže se ni od činjenica". Kada su u pitanju<br />
žene, dobar fašist poštuje žene sve dok one,<br />
naravno, zaslužuju da ih se poštuje. Ako one ne<br />
zasluže da ih se poštuje, zar je jadan fašist kriv što<br />
se prema njima ne ophodi na odgovarajući način?<br />
Batine ili zlostavljanje, zar to one ne traže?<br />
Dobar fašist nema ništa protiv crnaca, ironičan<br />
je Zink, pa dodaje kako "on" (fašist) samo misli<br />
kako oni nemaju ništa zajedničko s našom<br />
kulturom, ne dijele naše vrijednosti te on smatra<br />
da nije u redu što dolaze i otimaju nam posao<br />
i još nam, sa svojim mastodontskim alatom,<br />
odvode žene. Nogomet je druga priča, nogomet<br />
će uvijek biti druga priča, iako je to uvijek jedna<br />
te ista priča. A u nogometu se dobar fašist sprda<br />
s crncem samo ako crnac pripada protivničkoj<br />
momčadi, uglavnom u slučajevima kad gubimo, i<br />
to samo zato da ga izbaci iz takta. Čovječe, pa to<br />
je dio utakmice! Ili pak kad pobjeđujemo, ali onda<br />
samo zabave radi. Pa zar se čovjek više ne može ni<br />
šaliti? Mislim, drugi mogu raditi što žele, a mi se<br />
ne možemo ni šaliti?<br />
S jedne strane mrziti manjine svih vrsta jedna<br />
je od velikih radosti dobrog fašista, ali s druge<br />
strane, zbog puke činjenice da Izrael toliko smeta<br />
ljevici, dobar je fašist prema njemu već bolje<br />
raspoložen i sklon je tome da se malo smekša.<br />
Međutim, on i dalje vjeruje da postoji pederskožidovska<br />
zavjera za uvoz izbjeglica i uništavanje<br />
tkiva Nacije. Ali, istodobno, cijeni učinkovitost,<br />
snagu, odlučnost gospodina Netanyahua.<br />
Tipični portugalski fašist čezne za vremenom<br />
kada je Portugal bio Velik, "Portugal iz vremena<br />
kada smo bili Majka Zemlja za sve. Kako smo<br />
veliki bili!" Naravno, uz malu pomoć Angole,<br />
četrnaest puta veće od Portugala, ali "bila<br />
je naša". I Mozambika "sedam puta većeg od<br />
kontinentalnog Portugala".<br />
Iako u knjizi nisu spomenuti, fašisti su posvuda<br />
isti, pa kada se radi o odnosu prema ženama,<br />
manjinama, crncima ili Romima, svejedno je<br />
jesu li portugalski, talijanski, ruski ili hrvatski.<br />
To smo znali i bez Zinka, u čijoj knjizi je naslov<br />
atraktivniji nego sadržaj.<br />
Zinkova knjiga "Priručnik za<br />
dobrog fašista" zabavna je i<br />
puna doskočica, ali to nije<br />
teorijsko djelo o fašizmu,<br />
kakvo je napisao Umberto Eco,<br />
i mogla bi razočarati čitatelja<br />
koji želi doznati nešto novo o<br />
ovoj malignoj ideologiji<br />
Komplet časopisa Gorgona iz antikvarijata<br />
Biblioil. Marko Todorov/Cropix<br />
Antičasopis Gorgona, samizdat<br />
istoimene grupe, objavljivan je u<br />
Zagrebu, ondašnjem europskom centru<br />
suvremene umjetnosti, od 1961. do 1966.<br />
godine. Publicirano je jedanaest brojeva,<br />
bez službene distribucije. Naklade su bile, ovisno o<br />
broju, od pedeset do tristo primjeraka. Josip Vaništa<br />
objavio je četiri broja. Knifer je za drugi broj dao<br />
izraditi meandar u svilotisku spojivši šest stranica<br />
(209 x 193 mm) - nazvao ga je "beskonačni meandar".<br />
Kožarić i Jevšovar rutinski su odradili svoje brojeve.<br />
Miljenko Horvat je za broj sedam priložio dvije,<br />
različitih ekspozicija, iste crno-bijele fotograije<br />
mrtvog galeba na moru kod Skagena. Dieter<br />
Roth je za svoj broj izradio dvije stotine crteža<br />
stupidograma, svaki je i potpisao. Objavljena su i<br />
dva broja u dvije verzije: Victor Vasarely (uz četiri<br />
reprodukcije) s tekstom na francuskom i hrvatskom<br />
te kratka priča Harolda Pintera "Tea Party"<br />
objavljena u broju osam (engleska i hrvatska verzija).<br />
Iako su bili članovi grupe Gorgona - Mangelos,<br />
Putar, Meštrović i Seder nisu objavili svoje službene<br />
brojeve. Da su se realizirali i izrađeni predlošci za<br />
neobjavljene brojeve, to bi bila s bilo kojom drugom<br />
neusporediva art edicija. Mangelos, Ivo Gattin,<br />
Feller, Jevšovar, Kožarić, Čizmek te Seder i Knifer<br />
zajedno izradili su nerealizirane prijedloge novih<br />
brojeva Gorgone. Neki od njih i po nekoliko. Treba<br />
dodati i svjetska imena sa svojim predlošcima: Enzo<br />
Mari, Henk Peeters, Dieter Roth i jedinstveni Piero<br />
Manzoni. I od ovih imena čovjeku se zavrti u glavi,<br />
pa bi šteta bila ne spomenuti i četvoricu velikih koji<br />
su bili u planu za objavljivanje: Marcel Duchamp,<br />
Lucio Fontana, Yves Klein i Robert Rauschenberg.<br />
Komplet Gorgone vrlo je teško skupiti. Mislim<br />
da ne postoji više od desetak kompleta. Legenda<br />
kaže da je Vaništa uništio većinu naklade zadnja<br />
dva broja. On je 1985. godine pokrenuo i do 2010.<br />
godine objavio petnaest brojeva "Postgorgone", a<br />
s Jevšovarom (1989.) i šest brojeva art publikacije<br />
"P. S. post scriptum". U Galeriji suvremene<br />
umjetnosti (Zagreb, 1977.) održana je zapažena<br />
prva retrospektive grupe, kustosica izložbe Nena<br />
Dimitrijević napisala je tekstove za inovativan<br />
katalog iste. Tom prigodom tiskana je Vaniština<br />
graika s amblematskim motivom prvog broja<br />
Gorgone, zapuštenim izlogom u Vlaškoj ulici.<br />
Biblioil je specijaliziran za prva i rijetka izdanja,<br />
avangardu u književnosti i djeluje kao galerija<br />
suvremene umjetnosti (Antuna Bauera 9, Zagreb).
Change language