Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Prava je obveza pisca beletristike dati sve od sebe ne<br />
bi li prikazao svu dubinu osebujnosti, čudnovatosti i<br />
ljepote svakog pojedinog života. Jer, koliko god to<br />
čudno zvučalo, put do univerzalnog uvijek vodi kroz<br />
pojedinca. Moji likovi obično su spoj istraživanja,<br />
mašte i iskustva<br />
kojima pripisujete ljekovita svojstva i sposobnost<br />
očuvanja čovječanstva od zaborava. Može li<br />
književnost u današnje vrijeme doista pružiti<br />
spas? Bi li književnost trebala ispunjavati<br />
isključivo umjetničko-estetsku svrhu ili bi (i u<br />
kojoj mjeri) trebala obrazovati i biti društveno/<br />
politički angažirana?<br />
Dijelim mišljenje Tolstoja koji je rekao da<br />
bi umjetnost trebala istisnuti nasilje. Oblik<br />
umjetnosti koji je mene oduvijek najviše privlačio<br />
bila je književnost. Moja majka bila je nastavnica<br />
te bi na koncu dugog radnog dana znala odvesti<br />
moju braću i mene u gradsku knjižnicu, gdje nam je<br />
dopuštala da posuđujemo koje god knjige želimo,<br />
na čemu sam joj beskrajno zahvalan. Ja bih obično<br />
birao Tolkiena, Ursulu LeGuin i, dakako, Stephena<br />
Kinga, ali bih također posuđivao i manje popularna<br />
djela koja nitko godinama nije uzimao s polica:<br />
Itala Calvina, Paula Bowlesa, Johna Bartha…<br />
Jesu li me te knjige oduševljavale i poučavale?<br />
Jesu li me obrazovale i učinile me društveno<br />
angažiranijim? Volim misliti da jesu. Svakako su<br />
mi pomogle umnožiti vlastita iskustva o životu.<br />
Naime, bio sam običan dječak sa sela u saveznoj<br />
državi Ohio, ali zahvaljujući knjigama plovio sam<br />
rijekom Mississippi i koračao Saharom, putovao u<br />
budućnost i obišao Narniju.<br />
Kao dijete, mislio sam da su knjižnice dostupne<br />
svuda i svima, no odrastavši, shvatio sam da sam,<br />
za razliku od većine ljudi na svijetu, neizmjerno<br />
povlašten. Milijunima ljudi koji imaju dovoljno<br />
sreće da im mogu pristupiti, knjižnice služe kao<br />
čarobna vrata u druge svjetove. 'Grad u oblacima'<br />
moje je odavanje počasti njima, kao i svim ljudima<br />
koji podržavaju njihov rad.<br />
• Još jedna tema zastupljena u 'Gradu u<br />
oblacima' klimatske su promjene i održivost<br />
prirodnog okoliša, što je trenutno goruće pitanje<br />
diljem planeta. Iz romana se može zaključiti da<br />
imate vjere da je ljudski rod u stanju pronaći<br />
rješenje ovog životno važnog problema iako se čini<br />
da je scenarij smaka svijeta neizbježan. Vjerujete li<br />
u pozitivan ishod za budućnost našeg planeta ili su<br />
to samo moje puste želje?<br />
Naš planet doživio je već pet masovnih<br />
izumiranja te je pretrpio ogromne i dramatične<br />
klimatske promjene. Stoga za planet kao<br />
takav nema straha. No, hoće li se više od osam<br />
milijardi ljudi znati nositi sa značajnim porastom<br />
temperatura u gradovima i sve mahnitijim i<br />
dramatičnijim promjenama vremenskih prilika?<br />
Hoćemo li uspjeti uzgojiti dovoljno hrane, nositi<br />
se s masovnim migracijama i ostati širokogrudni<br />
prema drugima tijekom iznimno stresnih<br />
vremena? U to nisam siguran. Doista vjerujem<br />
u ljudsku dobrotu i u nevjerojatnu moć ljudske<br />
domišljatosti. I iskreno vjerujem da je naš bolji<br />
svijet, naš grad u oblacima - mjesto obnovljivih<br />
sustava energije, na kojemu svojoj djeci pomažemo<br />
da osjete povezanost s biljnim i životinjskim<br />
svijetom i gdje blagostanje ne podrazumijeva<br />
beskrajnu proizvodnju novih stvari, nego dobro<br />
upravljanje i ponovno korištenje onih već<br />
postojećih - još uvijek itekako moguć. No, na nama<br />
je da u idućem desetljeću odaberemo bolji put.<br />
• Iz vaših je djela očito da rado promatrate<br />
svijet oko sebe, a i sami ste u nekoliko navrata<br />
istaknuli da je znatiželja jedna od najvažnijih<br />
odlika dobroga pisca. Biste li rekli da, s obzirom<br />
na to, teme 'pronalaze' vas ili svjesno birate o<br />
čemu ćete pisati?<br />
To je točno: za mene nadahnuće proizlazi iz<br />
pitanja - obično onakvih koja se istodobno čine<br />
i jednostavnima i tajanstvenima. Zašto mekušci<br />
grade ljušture na leđima? Kako to ljudi s pomoću<br />
svjetla koje ne vidimo odašilju slike i priče? Kad su<br />
ljudi počeli graditi zidove?<br />
Čitam sve što mogu vezano uz određeno pitanje,<br />
a katkad, možda u četiri od deset slučajeva, oko tog<br />
središnjeg pitanja uspijem izgraditi valjanu priču.<br />
Primjerice, kao dječak obožavao sam radio i često<br />
bih ostajao dokasna budan slušajući prijenose<br />
bejzbolskih utakmica pod pokrivačem dok su moji<br />
roditelji mislili da spavam. Poslije u životu, dok<br />
sam gradio lik (Wernera u 'Svjetlu koje ne vidimo')<br />
koji dijeli moju dječačku opčinjenost radijom,<br />
zapitao sam se: Kako radi radio? Kako i kada je<br />
ušao u široku primjenu? Takva su me pitanja<br />
navela da saznam više o tome kako se 1930-ih<br />
Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka<br />
služila radijem u cilju širenja dezinformacija. Počeo<br />
sam se pitati kakve su sličnosti između porasta<br />
upotrebe radija tijekom 1930-ih i porasta upotrebe<br />
društvenih medija u 2010-ima?<br />
Sva ta pitanja navela su me da napišem 'Svjetlo<br />
koje ne vidimo'. Jesam li ja pronašao ta pitanja ili su<br />
ona pronašla mene? Teško je reći.<br />
• Oba vaša romana odlikuju se jedinstvenim<br />
stilom kojemu je svojstvena gotovo isključiva<br />
upotreba prezenta, jezgrovita poglavlja i brz<br />
narativni tempo. Je li to bila namjerna odluka i<br />
kakav ste učinak prvenstveno htjeli time postići?<br />
Smatram da sam - unatoč dužini mojih<br />
prethodnih dvaju romana - u duši minijaturist.<br />
Volim pisati kratke tekstove, od samo tri ili<br />
četiri ulomka, a potom od tih isječaka graditi<br />
sazviježđa. Čarolija se katkad dogodi u prazninama<br />
između riječi, a katkad u prazninama između<br />
poglavlja. Stoga nastojim pisati kraće tekstove -<br />
jednu stranicu proznoga teksta, kratka poglavlja<br />
koja se sastoje od samo nekoliko ulomaka<br />
- što jasnije i jezgrovitije mogu, a potom ih<br />
krenem slagati jednog za drugim da vidim kako<br />
funkcioniraju kao mozaici.<br />
Dakako, nisam ja jedini pisac koji tako radi.<br />
Neki od nas možda su došli do zaključka da takva<br />
forma više odgovara suvremenom načinu života.<br />
U svakom slučaju, meni se čini da se naši životi<br />
sastoje od niza malih trenutaka - mikroodluka koje<br />
donosimo jednu za drugom. A onda se jednog dana<br />
osvrnemo i shvatimo da smo već prevalili dalek put.<br />
• Svi vaši likovi pomno su razrađeni i s njima<br />
se lako poistovjetiti unatoč mogućim manama i<br />
pogrešnim odlukama. Vaša sućut i razumijevanje<br />
često nesavršene i višestrane ljudske prirode<br />
očigledna je u oba vaša romana. Vjerujete li da su<br />
svi ljudi u suštini dobri?<br />
Nisam siguran je li stvar baš tako jednostavna<br />
i je li moguće reći da je itko od nas, u svojoj srži,<br />
prirođeno dobar ili zao. Najveća je dužnost koju<br />
osjećam u svojem radu dati sve od sebe ne bih li<br />
postigao jedinstvenost svojih likova.<br />
Pjesnikinja Wislawa Szymborska sročila je to<br />
mnogo bolje od mene. 'Služimo se izrazima kao<br />
'svakodnevni svijet', 'običan život', 'uobičajen<br />
slijed događaja'. No, u jeziku poezije ništa nije<br />
svakodnevno ni obično. Ni jedan jedini kamen i ni<br />
jedan oblak na nebu. Ni jedan jedini dan i ni jedna<br />
noć nakon njega. A ponajprije ni jedan jedini život,<br />
ama baš ni jedan život na ovome svijetu.'<br />
To je prava obveza pisca beletristike: dati sve od<br />
sebe ne bismo li prikazali svu dubinu osebujnosti,<br />
čudnovatosti i ljepote svakog pojedinog života. Jer,<br />
koliko god to čudno zvučalo, put do univerzalnog<br />
uvijek vodi kroz pojedinca.<br />
• Teško da ijedan pisac može izbjeći unositi<br />
samog sebe u likove koje stvara i s kojima neko<br />
vrijeme gotovo pa i živi. Jeste li skloni likove<br />
temeljiti na osobama iz vlastitog života?<br />
Moji likovi obično su spoj istraživanja, mašte<br />
i iskustva (iz mog vlastitog života ili života mojih<br />
voljenih i mojih prijatelja).<br />
S autorom "Svjetla<br />
koje ne vidimo" i<br />
"Grada u oblacima"<br />
razgovarala je njegova<br />
prevoditeljica na<br />
hrvatski Irena Škarica<br />
• Vaš stil pisanja čudesno je liričan, premda<br />
nimalo sladunjav, te iznimno bogat bez i trunke<br />
pretencioznosti, zbog čega ste mi jedan od<br />
najdražih književnika čija sam djela imala čast<br />
prevoditi. Tko su vaši književni uzori?<br />
Edmund White, Juan Ramón Jiménez, Anne<br />
Carson, J. M. Coetzee, Alice Munro, Ovidije,<br />
Homer… Mogao bih nabrajati unedogled!<br />
• (Dobar) književni prevoditelj mora čitati što je<br />
više moguće, kako na jeziku na koji prevodi tako<br />
i na jeziku s kojega prevodi. Smatrate li da isto<br />
vrijedi i za pisce i što trenutačno čitate?<br />
Svakako. Mladim književnicima uvijek<br />
savjetujem da čitaju, čitaju i čitaju. Trenutačno<br />
čitam 'An Immense World' Eda Yonga i<br />
'When We Cease to Understand the World'<br />
Benjamina Labatuta.<br />
• Pojedini književnici smatraju da je pisanje<br />
posao kao i svaki drugi te da zahtijeva disciplinu<br />
i redovitost čak i ako u tome trenutku nemaju<br />
nadahnuća; drugi, pak, tvrde da najbolja<br />
književnost nastaje kao plod trenutnog<br />
nadahnuća. Kakav je vaš spisateljski proces?<br />
Nastojim raditi redovito i metodično, pet dana<br />
tjedno, i zaključio sam da sam ujutro obično<br />
produktivniji nego poslijepodne ili navečer. Kad<br />
bih čekao nadahnuće, na koncu bih vjerojatno<br />
samo okopavao vrt ili po cijeli dan vozio bicikl.<br />
• Vaš prethodni, međunarodno hvaljen i<br />
nagradama ovjenčan roman 'Svjetlo koje ne<br />
vidimo' uskoro će zaživjeti kao Netlixova mini<br />
serija. Koliko sudjelujete u njezinu nastanku? Jeste<br />
li jedan od onih koji zahtijeva da bude uključen u<br />
sve odluke ili scenaristima dopuštate da vaše djelo<br />
prilagode u skladu s vlastitom vizijom?<br />
Televizija je medij o kojemu ne znam mnogo,<br />
pa sam scenaristu Stevenu Knightu rado<br />
dopustio da mojem romanu pristupi na vlastiti<br />
način. Njemu svakako mnogo bolje nego meni<br />
leži pisanje humorističnih i opasnih situacija i<br />
izgradnja napetosti.<br />
Također sam vrlo rado dopustio Shawnu Levyju,<br />
redatelju svih četiriju epizoda, da u njih unese<br />
vlastitu estetiku. On itekako umije udahnuti život<br />
svojim pričama. Jedva čekam vidjeti što će njih<br />
dvojica iznjedriti.<br />
• U romanu 'Grad u oblacima' opisujete različita<br />
povijesna razdoblja i razne dijelove svijeta, i<br />
to sa suverenošću nekoga kome su te različite<br />
<strong>kulture</strong> i podneblja vrlo bliski. Volite li i sami<br />
putovati i koji su vas se dijelovi svijeta najsnažnije<br />
dojmili? Nastavno na to, jeste li ikad bili u<br />
Hrvatskoj i kanite li možda posjetiti našu zemlju u<br />
skoroj budućnosti?<br />
Dugo sam pisao putopisne članke za razne<br />
časopise: pisao sam o Ekvadoru, Havajima i<br />
Arktiku, a napisao sam čak i memoare o godini<br />
provedenoj u Italiji sa suprugom i našim tek<br />
novorođenim blizancima.<br />
Putovanja u književniku katkad mogu izazvati<br />
čak i previše osjetilnih podražaja, pa je po meni<br />
ključ za pisanje uvjerljive proze u pronalasku<br />
ravnoteže između čitanja, putovanja i promatranja<br />
- što su oblici sagledavanja vanjskoga svijeta - te<br />
maštanja i sanjanja - što su oblici sagledavanja<br />
unutarnjeg svijeta.<br />
Hrvatsku nikad nisam posjetio, no o njoj sam<br />
čuo mnogo toga lijepog! Jednog bih dana volio<br />
doći i malo planinariti i pecati.<br />
• I na koncu, na čemu trenutačno radite<br />
i kad možemo očekivati novo remek-djelo<br />
Anthonyja Doerra?<br />
Radim na tri različita projekta, ali svi su,<br />
nažalost, u povojima, pa o njima još ništa ne mogu<br />
reći. Morat ću nastaviti napredovati korak po korak<br />
u nadi da će neki od njih zaživjeti!<br />
25<br />
SVIJET KULTURE / KOLOVOZ 2022.
Change language