100% DESIGN LONDON - DalCasa

Stari grad u Varaždinu / Old town in Varaždin
Foto: Darko Gorenak
Kulturno naslijeđe – očuvano i upravljano na primjeren
način – može imati važnu ulogu u prostornom
i gospodarskom razvoju pojedine regije.
Upravo je ta rečenica sažeta ideja vodilja međunarodnog
projekta Villas, kojem je cilj jačanje gospodarske
kohezije europskog prostora povećanjem vrijednosti
kulturnog naslijeđa sastavljenog od povijesnih dvoraca,
kurija, vila i ljetnikovaca. Projekt Villas, pod punim nazivom
“Villas, stately homes and castles – compatible use,
valorisation and creative managment“, uključuje 16 institucija
iz Austrije, Italije, Hrvatske i Grčke. Glavni koordinator
projekta za Hrvatsku je Arhitektonski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu, a glavni voditelj prof. Mladen Obad
Šćitaroci. Cijela akcija snimanja stanja te pronalaženja
eventualnih rješenja završila je neslavnom konstatacijom
– Hrvatska se, istina je, može podičiti brojnošću dvoraca,
kurija i ljetnikovaca i tu priča prestaje jer je samo deset
posto od stotinjak tih starih, kulturnih građevina uređeno
i transparentno – ostalo je prepušteno propadanju, bez
riješene vlasničke strukture. Pedeset posto dvoraca je
bez ikakve namjene, a vlasnici nemaju novca za njihovu
prenamjenu.
Država vlasnik većine devastiranih dvoraca
– Teška situacija u kojoj su se našli hrvatski dvorci i kurije
jedino se može riješiti povećanim senzibilitetom znanstvenika,
vlasnika i korisnika dvoraca te službi zaštite
kulturnoga naslijeđa te lokalne uprave za ovu tematiku,
koja bi se, osim očuvanja, trebala pozabaviti i suvremenom
namjenom dvoraca te njihovom prilagodbom
suvremenim zahtjevima. U dužem roku se očekuju pozitivni
učinci na lokalne zajednice kroz mogućnosti investiranja,
promociju dvoraca te osmišljavanje ponude
kulturnog turizma. Zbog toga je potrebno definirati prihvatljive
oblike prenamjene povijesnih građevina što bi
poticalo privatno poduzetništvo i onda bi te povijesne
građevine bile pokretači razvoja šireg područja – kaže
Nikša Božić, dipl. ing. arh., tajnik hrvatskog dijela projekta.
Kako dalje navodi, problem predstavlja činjenica
da su vlasnici dvoraca najčešće prepušteni sami sebi i
od nadležnih državnih i lokalnih institucija mogu očekivati
samo restrikcije koje definiraju službe zaštite, a ne i
poticaje i potporu za projekte. Najbolji primjer za to je,
prema našim informacijama, obitelj Dubravke i Dubravka
Hoića koja je kupila svoj mali dvorac Bela II u nadi da
će ga potpuno obnoviti, no, prema njihovim riječima,
obnova zapinje gdje god stigne. Dvorac je još uvijek
u fazi obnove koja traje i traje jer se na svaki odgovor
čeka po godinu, dvije.
S obzirom da svi ne mogu dobiti novac od države, pokrenuta
je internetska stranica “dvorci.hr“ koja brojnim
zainteresiranima može pružiti svojevrsni okvir u kojem bi
se definirali načini i strategije ekonomske iskoristivosti tih
povijesnih građevina, kaže ing. Božić, te dodaje kako su
trenutačno najveći problemi neriješena vlasnička pitanja
i financije. Iako je Villas podignuo svijest kod građana
i vlasnika dvoraca, još uvijek nema dobro osmišljenih
projekata. Vlasnik većine tih dvoraca je država, što često
zna rezultirati svojevrsnom tromošću velikih sustava.
Prema riječima ing. Božića, kod nekih dvoraca, poput
Novih dvora zaprešićkih, poklopilo se prilično sretnih
okolnosti pa se uspjelo s dobrim programom i riješenom
vlasničkom strukturom dobiti novac iz jednog od fondova
EU-a. Počela je obnova etapu po etapu. Plan je u
41