100% DESIGN LONDON - DalCasa

Dvorac Vragović-Patačić-Schlippenbach u Maruševcu /
Castle Vragović-Patačić-Schlippenbach in Maruševac
Aktualno
strategije dvorca nisu kraj putovanja, dokazale su obitelji
Kajfež i Floegel koje se, svaka na svoj način, bore za opstanak
njihovih velebnih zgrada koje su im pružile mnogo
izazova.
Gospođa Lada Szabo-Kajfež provela je sedamnaest godina
u dvorcu Miljana koji je njezin pokojni suprug Franjo,
svjetski poznati kemičar i hrvatski političar, preuredio prema
izvornim nacrtima iz 17. stoljeća. No, pokazalo se da
je život u dvorcu skup, čak 50 tisuća eura na godinu, pa
je nedavno, bez obzira na privrženost zdanju, došlo do
dogovora u obitelji da se njihov potpuno uređen dvorac
Miljana proda za 4,6 milijuna eura. Prema riječima
gospođe Kajfež, zainteresirani kupci neprekidno zovu jer
je tih 2500 metara četvornih, koji uključuju 11 luksuznih i
tri rustikalna salona, s 10 hektara okućnice, svakako zanimljiva
parcela s raznim sadržajima i mogućnostima.
Prodaja se malo otegla i zbog dogovora u obitelji kojoj
je stalo da dvorac dospije u prave ruke, inače ga, kažu,
radije neće prodati.
Iz iste Krapinsko-zagorske županije je i dvorac Sveti križ
Začretje u vlasništvu dr. Janka Mršića-Floegela. Obitelj se
ozbiljno prihvatila obnove ove kasnobarokne građevine
iz 18. stoljeća, koju su 2001. godine, u prilično devastiranom
stanju, otkupili od Poljoprivredne zadruge. Kupnjom
je zaustavljeno 70-godišnje propadanje te je počela zahtjevna
i skupa obnova.
– Obnovljeni dvorac će biti dostupan javnosti, a sadržavat
će institut za informatičke inovacije, internetsku
radionicu, seminarske dvorane, multimedijski opremljenu
konferencijsku dvoranu i muzejski prostor u kojem će
biti predstavljen izbor višestoljetnog obiteljskog inventara
– kaže prof. dr. Mirna Mršić-Floegel, majka spomenutog
vlasnika, dodajući kako je nakon rekonstrukcije građevine
realno očekivati da će njihov dvorac postati atraktivna
poslovna, kongresna i kulturno-turistička destinacija
tijekom cijele godine. Posjetitelji su oduševljeni, kaže, sve
bogatijim kulturnim programom, od izložbi, koncerata
do promotivnih predavanja. To bi mogla (i morala) biti
sudbina svakog dvorca u Hrvatskoj jer, kaže, kultura baštine
ovisi o kulturi baštinika. Baštinjenim spomenicima
kulture ne koriste ni popisi ni otpisi, nego stvarna potpora
održanju, obnovi i revitalizaciji.
43