ISSN-2233-0917
Bajrak ponosa je u rukama hrabrih - Saff.ba
Bajrak ponosa je u rukama hrabrih - Saff.ba
- No tags were found...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
zentirani argumenti ustvari pokazuju<br />
da je njihovo indolentno,<br />
pa i uplašeno ali, za Karadžića<br />
i Mladića, željeno ponašanje civilnih<br />
i vojnih aktera Ujedinjenih<br />
nacija, značilo za izvršitelje<br />
masovnih ubijanja, mučenja i<br />
progona nedužnih Bošnjaka Srebrenice<br />
podsticaj i ohrabrenje.<br />
Oni su doprinijeli zločinu genocida<br />
u Srebrenici, jer nisu uradili<br />
ono što su mogli i trebali uraditi,<br />
ustvari da: (1) spriječe, politički<br />
i (ili) vojnički oružani upad<br />
srpskih snaga u zaštićenu zonu<br />
Srebrenicu; (2) da unaprijed<br />
onemoguće ostvarivanje namjera<br />
‘političkih, upravnih, vojnih<br />
i policijskih potencijala srpskih<br />
snaga’, za koje su sigurno znali,<br />
da izvrše ono što će uraditi u julskim<br />
danima Srebrenice, da, u<br />
kratkom vremenskom razmaku,<br />
pobiju više od 8.000 Bošnjaka,<br />
među kojima je bilo 800 djece i<br />
(3) da ne dozvole ‘prisilno premještanje<br />
žena, djece i staraca’. I<br />
danas, nažalost, oni žive u uvjerenju<br />
da to nije njihova pogreška,<br />
da su postupali u skladu sa<br />
dužnostima i da su, zbog svoje<br />
sigurnosti, morali djelovati onako<br />
kako su, u stravičnim danima<br />
jula 1995., djelovali. Prof.dr.<br />
Smail Čekić otkriva njihovu<br />
dvoličnost i prećutnu<br />
saglasnost sa namjerama<br />
srpskih snaga i<br />
argumentima pokazuje i<br />
dokazuje da su oni mogli,<br />
da su htjeli, spriječiti<br />
da ne dođe do onoga do<br />
čega je došlo, do masovnog<br />
zločina genocida.<br />
Rezultati istraživanja<br />
autora jasno pokazuju<br />
da je njihova krivica očigledna<br />
i da svojom neodlučnošću,<br />
ravnodušnoću<br />
i ljudskom neosjetljivošću<br />
doprinijeli posljedicama<br />
koje autor precizno opisuje konstatcijom:<br />
“Srpski agresor (Savezna<br />
republika Jugoslavija – Srbija<br />
i Crna Gora) je, uz učešće svojih<br />
(srpskih ) kolabracionista i petokolonaša<br />
iz Republike Bosne i<br />
Hercegovine, u i oko sigurne zone<br />
Ujedinjenih nacija Srebrenice,<br />
jula 1995., u toku jedne sedmice<br />
na hiljade zarobljenih Bošnjaka<br />
likvidirao i zatrpao u masovne<br />
grobnice; na stotine živih je zakopao;<br />
muškarce, žene i dječake<br />
je sakatio i klao; djecu ubijao<br />
pred očima majki; natjerao djeda<br />
da pojede džigericu svoga unuka;<br />
silovao žene i djevojke; prisilno<br />
Profesor<br />
dr. Ismet<br />
Dizdarević je<br />
s posebnom<br />
pažnjom<br />
govorio o<br />
zaslugama<br />
profesora<br />
Čekića u<br />
donošenju<br />
presude u<br />
Hagu da je<br />
u Srebrenici<br />
izvršen<br />
genocid nad<br />
Bošnjacima.<br />
premjestio oko 30.000<br />
ljudi, uglavnom žene i<br />
djecu, priredio scene dostojne<br />
Dantevog pakla.<br />
O tim scenama ‘nezamislivog<br />
divljaštva’ postoje<br />
brojni dokazi, među<br />
kojima i masovne grobnice-<br />
primarne, sekundarne<br />
i tercijarne. To su,<br />
prema ICTY-u, ‘zaista<br />
scene iz pakla, napisane<br />
na najmračnijim stranicama<br />
ljudske historije’.<br />
‘Scene iz pakla” ni tada,<br />
kao i ni sada, međunarodni<br />
akteri, odgovorni za zaštitu<br />
Bošnjaka u zaštitnoj zoni Srebrenica,<br />
sudeći prema njihovom<br />
ponašanju su, najvjerovatnije,<br />
brojne, grozomorne scene zločina<br />
genocida doživljavali kao scene<br />
koje njih ne povređuju, koje su<br />
udaljene od njih, koje se dešavaju<br />
nekim drugim ljudima, posebno<br />
‘Turcima’ kako su, u kontaktima<br />
sa komadantima i komandirima<br />
srpskih snaga, saznavali. Svojom<br />
pasivnošću su pokazali da im<br />
nije tuđe što su Srbi svoje zločine<br />
objašnjavali opravdanim i pravednim<br />
činom, jer su njih ‘Turci’<br />
vjekovima mučili, proganjali i<br />
ubijali.<br />
19. april - 9. džumade-l-uhra<br />
23