vještine komunikacije sa strankama - Uprava za Kadrove Crne Gore
vještine komunikacije sa strankama - Uprava za Kadrove Crne Gore
vještine komunikacije sa strankama - Uprava za Kadrove Crne Gore
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
4.<br />
NEVERBALNA<br />
KOMUNIKACIJA<br />
UpRava <strong>za</strong> kadRove dr Jasmina Ćetković // Bego Begu // Veljko Stevanović<br />
»Neka vam sopstvena razboritost bude <strong>sa</strong>vjetnik: uskladite<br />
pokret <strong>sa</strong> riječju, a riječ <strong>sa</strong> pokretima, starajući se posebno pri<br />
tom da ne prekoračite prirodnu umjerenost« (Šekspir)<br />
Osnovni mimički pokreti su pokreti lica koje činimo pod uticajem mišićnih<br />
grupa - organa <strong>za</strong> oblikovanje gla<strong>sa</strong>. Pored ovih pokreta koje činimo svjesno,<br />
voljno, ponavljaju se i oni drugi, manje poželjni, nesvjesni pokreti ili prisilne<br />
kretnje i prateći pokreti koji često nevoljno »učestvuju« u komunikaciji: mrštenje,<br />
oblizivanje, gutanje pljuvačke, podi<strong>za</strong>nje obrva, mrdanje, tr<strong>za</strong>nje u<strong>sa</strong>na ( E.<br />
Barba, N. Savareze, 1996 ). To su najčešće pokreti koje činimo mimo svoje volje.<br />
Izrazito negativnu pojavu predstavljaju tzv. tikovi – neprijatni, sitni, učestali,<br />
nevoljni pokreti. Prisilne radnje kao pretjerana gestikulacija, »šaranje« pogledom,<br />
rasijan pogled, bacanje pogleda ovamo-onamo, univer<strong>za</strong>lno okretanje, ometaju<br />
verbalnu komunikaciju i odaju nesigurnu i <strong>za</strong>strašenu osobu, ili pak potpuno<br />
nepripremljenu <strong>za</strong> razgovor.<br />
Neverbalni dio komunikacijskog proce<strong>sa</strong> može biti prepušten slučaju, spontan<br />
i neusiljen, neplanirani dio ovog složenog proce<strong>sa</strong>. S druge strane, neverbalno<br />
opštenje je dio planirane strategije u komunikacijskom činu. Kod izvjesnih osoba<br />
manuelna gestikulacija je izrazita tokom govorne djelatnosti, dok su drugi<br />
<strong>sa</strong>svim nepomični i nepokretni u toku govornog čina ( D. Moris, 1979 ).<br />
Manuelna gestikulacija je svakako značajna, ali <strong>sa</strong>vim je sigurno da pretjerena<br />
gestikulacija ometa tok <strong>komunikacije</strong>. Pokret može da skrene pažnju <strong>sa</strong> riječi,<br />
<strong>sa</strong> teme i verbalnog dijela proce<strong>sa</strong>, <strong>sa</strong> informativnog toka. Tako se fokus lagano<br />
gubi u neprekidnom kretanju, mrdanju, pomjeranju, micanju. Može se govoriti<br />
i o apsorbovanim i uvježbanim radnjama kao pokretima koje valja uočiti,<br />
prihvatiti i uvježbati, tako da postanu dio pripreme i strategije.<br />
Izrazni gestovi kao smijeh, osmijeh, osmjehivanje, svakako čine komunikaciju<br />
neusiljenom, prijatnom, prirodnom, ali <strong>sa</strong>mo u slučaju kada smo <strong>za</strong>ista iskreni,<br />
vedri, motivi<strong>sa</strong>ni <strong>za</strong> razgovor i raspoloženi <strong>za</strong> komunikaciju. U slučaju da se<br />
npr. lična nesigurnost prikriva osmjehivanjem ili željom <strong>za</strong> dopadanjem, ovaj<br />
niz pokreta može da se pretvori u grč, u masku, a kompletan uti<strong>sa</strong>k odaje osobu<br />
sklonu »komunikacijskom flertu«.<br />
Gledanje <strong>sa</strong>govornika ili auditorijuma kome posvećujemo svoje misli i osjećanja,<br />
pokret je kome ne pridajemo dovoljno značaja u svakodnenoj konver<strong>za</strong>ciji. Gledanje<br />
je pokret koji u potpunosti odaje jednu ličnost. Usmjeren je KA <strong>sa</strong>govorniku<br />
i znači da nam je stalo do <strong>komunikacije</strong>. Fiksiranje pogledom, međutim,<br />
predstavlja neslobodno, grčevito ponašanje, kao i lutanje pogledom, nefokusirano<br />
gledanje, ili neprekidno fiksiranje <strong>sa</strong>govornika.