28.02.2014 Views

rusenje_republike_srpske

rusenje_republike_srpske

rusenje_republike_srpske

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

BROKERI “DŽANK-REVOLUCIJA”<br />

lnim pitanjima, jačanje žanra parodija i satire, masovni štrajkovi,<br />

masovne protestne akcije, ‘zauzimanje teritorije’ i organizovanje<br />

neprekidnih dežurstava ispred državnih ustanova, blokiranje<br />

železničkih pruga i puteva, tihe sabotaže službenika i činovnika,<br />

upotreba simboličkih boja na masovnim akcijama, organizovanje<br />

akcija – parodija, formiranje grupnih lobija, piketing, pseudoizbori,<br />

destabilizacija monetarnog sistema, najava povlačenja depozita,<br />

konstantna diskreditacija konkretnog zvaničnog lica i napadi na<br />

vlast... Stvaranje velikog broja organizacija za ljudska prava. Formiranje<br />

negativnog javnog mnenja. Alternativne socijalne ustanove.<br />

Dvojno državljanstvo i paralelna vlada“.<br />

Sve gorenavedeno samo je delić pomenutih 198 metoda organizovanja<br />

„nenasilnog otpora“. Džin Šarp smatra da je osnovna<br />

stvar kod ovih „nenasilnih metoda“ – pažljivo planiranje svake<br />

masovne akcije i njihovo temeljno pripremanje. On čvrsto veruje u<br />

svrsishodnost metodologije i nije spreman da sasluša argumente<br />

protivnika o tome da bez moralne i etičke komponente ideja<br />

nenasilnog otpora prerasta u još jednu manipulativnu tehniku,<br />

odnosno instrument nasilja – način uticanja na masovnu svest,<br />

moćno oružje za psihološko osvajanje. Kao sve psihotehnike, i<br />

ova je krajnje opasna. Delovanjem na podsvest, psihotehnika<br />

zaobilazi vrednosnu kontrolu, prisiljavajući ljude da postupaju<br />

nesvesno, protiv svoje volje. Čovek može početi da radi nešto ne<br />

samo na štetu drugih, nego i protiv samog sebe. I gde je onda tu<br />

„nenasilje“?<br />

Puč u stilu „postmodernizma“<br />

Prilikom određivanja karaktera „obojenih revolucija“ zapadni<br />

istraživači se sve manje razilaze u mišljenjima. Sve veći<br />

broj naučnika ocenjuje ovakve pojave kao pojedinačne slučajeve<br />

165

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!