osnove brodske terotehnologije - Sveučilište u Dubrovniku

- 9 -
Slika 1.
1.2.9. Komercijalni troškovi
Već prema definiciji ti troškovi mogu tek posredno ući u okvir ovog razmatranja, kojega je
pristup poglavito tehnološki. Moglo bi se reći da bi brod s boljim manevarskim
sposobnostima u mjestu (pramčani propulzor, vijak s prekretnim krilima, dva porivna
stroja - dva vijka), mogao (ali ne i morao) imati manje lučke troškove (tegljači). No, sve to
povisuje cijenu broda, odnosno troškove amortizacije, pa i troškove održavanja, što
zapravo i ne treba stavljati u odnos. Brod se, naime, ne oprema tim uređajima radi uštede
na komercijalnim troškovima, već prije svega da bi se zadovoljili uvjeti za ostvarivanje
prihoda.
1.2.10. Zaključak
Iz ovog razmatranja proizlazi da su, zapravo, sve kategorije troškova iskorišćavanja broda u
međusobnoj ovisnosti i da nije moguće utjecati na jednu od njih izdvojeno od ostalih. One
koje su međusobno obrnuto proporcionalne zahtijevaju složen pristup njihovoj
optimalizaciji, koji mora započeti već pri izradi projektnog zahtjeva. Pri osnivanju broda
mora se poći od aspekta njegova iskorišćavanja u tijeku cijelog perioda predviđenog vijeka
trajanja. Za optimalizaciju troškova u vrijeme iskorišćavanja prijeko je potreban također
cjelovit pristup i brodskog i kopnenog osoblja, s računskom verifikacijom, ponekad i
složenom, prije svake konačne odluke.