osnove brodske terotehnologije - Sveučilište u Dubrovniku

motor zataji su manji, pa je i pouzdanost sustava veća. Dolazimo dakle do zaključka da je
pouzdanost (identičnih) udvojenih sustava veća na automatiziranom brodu od one na
konvencionalnom, bez obzira na prisustvo i utjecaj automata.
Neka ovakav pomoćni motor zahtjeva potpunu reviziju nakon 5000 sati rada. Nazovimo
ovaj pokazatelj "prosječnim intervalom prevencije" i označimo ga s "m p ". Predočimo sad
uobičajenu brodsku konfiguraciju od tri pomoćna motora od kojih svaki zadovoljava potrebe u
plovidbi. Ravnomjernim korištenjem svaki bi od njih trebao, dakle, godišnje raditi 8760/3 =
2920 sati. No, budući da se za manipulaciju tereta koriste najmanje dva generatora, može se
uzeti da će svaki pomoćni motor biti godišnje u pogonu 4000 sati. To znači da će se na
njemu morati izvršiti takav preventivni zahvat održavanja 4000/5000 = 0,8 puta godišnje.
Nazovimo ovaj pokazatelj "indeksom prevencije" i označimo ga s " λ p ". Već smo ranije
potrebni broj radnih sati za isti zahvat označili kao "prosječno vrijeme zahvata prevencije"
odnosno "φ p " Ako je "
τ
p " godišnji fond radnih sati brodskog osoblja za preventivno
održavanje (koji je osjetno manji od umnoška 365. " τ ' ", no razloge ovdje nećemo razglabati),
onda bi pri osnivanju broda trebalo zadovoljiti kriterij
τ
p
≥ ∑ λ ⋅ ϕ
(10)
p
p
Ovo je jednadžba mogućnosti održavanja broda vlastitom posadom. Za razliku od
jednadžbe sposobnosti održavanja, ona je izvan domena vjerojatnosti. Njenim uvođenjem u
kriterije osnivanja projekt broda postaje ovisan i o broju i strukturi