osnove brodske terotehnologije - Sveučilište u Dubrovniku

- 25 -
Iz toga proizlazi definicija:
Prava vjerojatnost je granična vrijednost omjera povoljnih ishoda kroz sveukupni broj
pokusa kad se taj sveukupni broj pokusa bliži beskonačnosti.
Na osnovi te definicije jasno je da, ako prava vjerojatnost nije poznata Error! Not a valid
link.a priori", njezina se egzaktna vrijednost nikad ne može izračunati, jer se beskonačni
broj pokusa nikad neće završiti. Može se, dakle, postići bolja ili slabija procjena, ovisno o
broju pokusa. Valja uvijek voditi računa o tome, ako je vjerojatnost izvedena iz malog broja
pokusa, da je ona samo gruba procjena.
Ovo cijelo razmatranje pojma i značenja vjerojatnosti učinjeno je zato što su proračuni
pouzdanosti zapravo proračuni vjerojatnosti primijenjeni na idealne modele. Ako je, na
primjer, iz velikog broja pokusa poznato da je pouzdanost nekog sustava da vrši jednu
točno definiranu operaciju 0,9, ili je vrlo blizu te vrijednosti, to nužno ne znači da će sustav
u deset operacija njih devet izvršiti uspješno, a jednom će iznevjeriti. On može zatajiti dva
ili tri puta u tih deset operacija jednako tako kao što može nijedanput ne iznevjeriti. No u
velikom broju operacija on će ih 90% uspješno izvršiti, a u 10% neće. Tako možemo
zamisliti idealni model takva sustava koji će raditi bez kvara točno devet puta na deset
operacija. Služeći se takvim modelom opravdano je očekivati da će se na tisuću operacija
njih devet stotina uspješno završiti, a stotinu s kvarom, odnosno neuspjehom. Ako je
procijenjena vrijednost pouzdanosti od 0,9 bila dobra procjena, i kod realnog će sustava
rezultat na 1000 operacija biti vrlo blizu idealnomu modelu. Možemo tad sa sigurnošću reći
da je za takav realni sustav vjerojatnost da svaku pojedinu operaciju uspješno izvrši 0,9.
Međutim, kao što je kod novčića nemoguće predskazati kad će se okrenuti glava, tako je i
kod idealnog modela nemoguće reći koja će od 10 uzastopnih operacija iznevjeriti. Priroda
vjerojatnosti je takva da omogućuje predskazati gotovo točan broj pojava pri velikom broju
pokusa, ali ishod jednog pokusa nikad. Proračunom vjerojatnosti mogu se jedino dobro
procijeniti izgledi za takvu pojavu pri jednom pokusu.
U većini slučajeva, vjerojatnost s kojom će neki uređaj obavljati svoje funkcije nije unaprijed
poznata. To, dakle, nije identično s novčićem, gdje je vjerojatnost da bude glava ili pismo
poznata i gdje se zaključku da je ona 1/2 može dati puno povjerenje. Pouzdanost se može
usporediti s novčićem poremećena težišta s naglašenom tendencijom