osnove brodske terotehnologije - Sveučilište u Dubrovniku

- 33 -
Te točke krivulje pouzdanosti primjenljive su na svaku komponentu i svaki sustav ako je
krivulja pouzdanosti kojoj je m jedinica vremena standardizirana krivulja, što je u samom
početku već rečeno. Kad je riječ o komponenti, m i R na krivulji znače prosječno vrijeme
između kvarova, odnosno pouzdanost te komponente. Kad je riječ o sustavu, m i R
označavaju prosječno vrijeme između kvarova i pouzdanost tog sustava.
Tako, ako se od jedne komponente zahtijeva da ima pouzdanost od 0,999999 za 1 sat rada,
njezino prosječno vrijeme između kvarova mora biti 1 000 000 sati. Ako se od jednog
sustava očekuje pouzdanost od 0,9999 za 1 sat rada, njegovo prosječno vrijeme između
kvarova mora iznositi 10000 sati. Za deset sati rada takav bi sustav imao pouzdanost od
0,999, a za 100 sati rada samo 0,99.
Prosječno vrijeme između kvarova obično se izražava u jedinicama vremena, ali ne i uvijek.
U izvjesnim okolnostima, kako je već rečeno, uputnije je zamijeniti jedinicu vremena
nekim drugim parametrom koji bolje karakterizira funkciju uređaja ili sustava. Tako kod
uklopnih uređaja (sklopke, releji i si.) broj radnih ciklusa prikladnija je mjera od sati rada.
Zato će apscisa krivulje pouzdanosti biti izražena u skali ciklusa, a m će biti prosječni broj
ciklusa između kvarova. Njegova recipročna vrijenost bit će tad indeks kvarova za jedan
radni ciklus.
Ako se vjerojatnost da će neki sustav ispravno raditi tijekom određenoga vremenskog
perioda izražava se pouzdanošću R, onda se vjerojatnost da će on u istom tom periodu
iznevjeriti može prikazati razlikom između 100%-tne pouzdanosti i one izračunate. Ta se
razlika zove nepouzdanost (unreliability) i označava se s "Q". Prema tome je:
Q(t) = 1 - R(t) (10)
Za pouzdanost R = 0,999 nepouzdanost će biti Q = 0,001, za R = 0,99 Q = 0,01, za R
= 0,9 Q = 0,1 itd.
Ovaj će izraz omogućiti u kasnijim razmatranjima da se pojednostavne neki složeniji
izvodi i formule.
Vratimo se izrazu (4) koji je nazvan indeksom kvarova: