osnove brodske terotehnologije - Sveučilište u Dubrovniku

- 27 -
kombinacije i jednoga i drugog. Logično je govoriti o satima rada nekog stroja, generatora,
zrakoplova itd. i računati vjerojatnost da do kvara neće doći u satima rada. Ali za sklopku
ili relej logičnije je govoriti o broju operacija. U takvu slučaju vjerojatnost da se kvar neće
dogoditi tijekom izvjesnog broja operacija ili ciklusa govori mnogo više nego za izvjestan
broj sati. Često je, međutim, moguće postaviti odnos broja operacija ili ciklusa s brojem
sati. Na primjer, kad je poznato da neka sklopka izvrši u prosjeku pet operacija u deset sati,
onda njezina pouzdanost izražena na pet operacija ili na deset sati rezultira jednakom
brojčanom vrijednošću. No ista sklopka, kad je ugrađena u neki drugi sustav gdje vrši
stotinu operacija u deset sati pogona, imat će mnogo manju pouzdanost nego u
prethodnom slučaju. Broj sati ostao je isti, ali se broj operacija promijenio. Zato je
potrebno, kad god se traži odnos između vremena i drugih parametara (ciklusa, broja
okretaja i si.), postaviti takav odnos za svaki režim posebno.
Teorija pouzdanosti teorijska je osnova terotehnologije, koja joj je omogućila da se
ravnopravno svrsta u red ostalih tehnoloških disciplina kao posebna "nauka o održavanju".
Time je dokazano da održavanje nije nikakav "šloseraj", kojim se smije baviti svatko tko se
toga sjeti, već tu disciplinu, kao i svaku drugu, valja najprije naučiti.
U ovom poglavlju objašnjena je prava narav pouzdanosti. U idućim ćemo se upoznati s
pouzdanošću s obzirom na slučajne kvarove i na kvarove zbog dotrajalosti. Preskočit ćemo,
međutim, zasad obradu početnih kvarova jer se oni javljaju u kratkom početnom periodu i
ubrzo iščezavaju, da se više tijekom cijelog vijeka trajanja broda ne pojave. Zbog toga oni
nisu toliko zanimljivi za opći pristup terotehnologiji broda u iskorišćavanju, kojem je u
ovom dijelu dan posebni naglasak.