osnove brodske terotehnologije - Sveučilište u Dubrovniku

- 11 -
Direktne troškove održavanja čine cijena ljudskog rada utrošenoga za održavanje i trošak za
upotrijebljene materijale, kao što su doknadni dijelovi, materijali za čišćenje, brušenje,
konzerviranje, zatim dopuna raznih ispražnjenih ili zbog radova izgubljenih medija, te
trošenje alata i sl. Sve ono, dakle, što je izravno povezano s fizičkim izvršenjem radova
održavanja.
Indirektne troškove održavanja čine troškovi zastoja. Taj zastoj može uzrokovati ili neki
kvar ili neka planirana akcija na održavanju. U svakom slučaju, da bi takav zastoj bio
svrstan u indirektne troškove održavanja, bitno je da bude isključivo povezan s
održavanjem.
Troškovi zastoja mogu se promatrati (i računati) na dva načina: ili kao izmakla dobit ili kao
trošak broda u stajanju.
Izmakla dobit računa se na osnovi stvarnog zaključka o prijevozu, koji ovisi o trenutnom
stanju vozarina na tržištu brodskog prostora. Budući da je kretanje vozarina podložno
velikim varijacijama, čak i trenutačnima, temeljenje indirektnih troškova održavanja na
izmakloj dobiti nije s tehnološkog stajališta korektno. Događa se, naime, i ne baš tako
rijetko, da brod na pojedinom putovanju (ili dijelu putovanja, ako ga tako shvatimo)
prevozi teret s realnim gubitkom, tj. kad mu vozarina ne pokriva niti pogonske troškove
(troškove iskorišćavanja bez amortizacije). U takvu bi slučaju, kad bi se indirektni troškovi
računali na osnovi izmakle dobiti, ispalo da je brod u zastoju rentabilniji, što je očito
ekonomski i tehnološki nonsens.
Indirektne troškove održavanja valja, zato, promatrati kao troškove broda u stajanju. To
su zapravo fiksni troškovi, kako smo ih predstavili u prethodnom poglavlju, tj. troškovi
iskorišćavanja broda od kojih smo odbili troškove goriva i komercijalne troškove. Oni se
obično računaju na dan, pa se daju označiti i kao dnevna cijena (zaustavljenog) broda.
Kako im i sam naziv kaže ("fiksni"), oni su konkretna i jasno definirana kategorija
troškova, ovisna jedino o karakteristikama broda, što ih čini valjanim parametrom u
okvirima tehnološkog pristupa problemu.
Da indirektni troškovi mogu biti ozbiljna, čak presudna stavka u ukupnim troškovima
održavanja, najbolje je pokazati na primjeru. Neka je na jednom jednostavnom teretnom
brodu osrednje veličine, recimo za prijevoz rasutih tereta, od 50000 tdw, prilikom odlaska