NumeriÄka linearna algebra - Odjel za matematiku - SveuÄiliÅ¡te ...
NumeriÄka linearna algebra - Odjel za matematiku - SveuÄiliÅ¡te ...
NumeriÄka linearna algebra - Odjel za matematiku - SveuÄiliÅ¡te ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
124 8. Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektoriDokaz. λ je svojstvena vrijednost matrice A ako i samo ako postoji x ≠ 0takav da je (A−λI)x = 0. To je ekvivalentno uvjetu da je A−λI singularna,što je opet ekvivalentno činjenici da je det(A − zI) = 0.□Odatle slijedi da ako možemo odrediti nultočke proizvoljnog polinoma,tada možemo odrediti svojstvene vrijednosti proizvoljne matrice. Sada ćemopoka<strong>za</strong>ti da su ta dva problema čak ekvivalentna, odnosno da <strong>za</strong> svaki polinommožemo naći matricu kojoj je taj polinom karakteristični polinom. Nekaje dan polinom p(z) = a 0 +a 1 z + · · ·+a n−1 z n−1 +z n . Definirajmo A ∈ C n×nsa⎛⎞0 −a 01 −a 1.A =.. .. (8.1)⎜⎝ . ⎟.. −an−2⎠1 −a n−1Indukcijom se pokaže da je ρ A (z) = det(A − zI) = (−1) n p(z). Time smopoka<strong>za</strong>li da je problem odredivanja svojstvenih vrijednosti ekvivalentan problemuodredivanja nultočaka polinoma.Teorem 8.2 (Abel, 1824) Za svaki n ≥ 5 postoji polinom p stupnja n sracionalnim koeficijentima koji ima realnu nultočku koja se ne može izrazitikoristeći samo racionalne brojeve, zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijeljenjei vadenje n-tog korijena.Budući da će se rješenje izračunato pomoću računala uvijek temeljiti naoperacijama spomenutim u teoremu, možemo <strong>za</strong>ključiti da nije moguće naćialgoritam koji će izračunati svojstvene vrijednosti u konačno mnogo koraka.Zaključak: svaki algoritam <strong>za</strong> odredivanje svojstvenih vrijednosti mora bitiiterativan.Osim toga, treba istaknuti da ve<strong>za</strong> izmedu odredivanja svojstvenih vrijednostii pripadnih svojstvenih vektora i nultočaka polinoma je prije svegateorijskog karaktera. Naime, sljedeći primjer ilustrira kako u jednostavnomslučaju utjecaj grešaka <strong>za</strong>okruživanja može biti ”poguban” <strong>za</strong> točnost izračunatihsvojstvenih vrijednosti, kad se one računaju kao nultočke odgovarajućegkarakterističnog polinoma.Primjer 8.1 Neka je A dijagonalna matrica 20×20, s elementima 1, 2, . . ., 20na dijagonali. Očito je da su tada dijagonalni elementi svojstvene vrijednostimatrice A. Medutim, želimo li na matricu A izravno primijeniti teorem8.1 dobivamo sljedeće. Karakteristični polinom matrice A definiran sa