BEHAR

ESEJ: TOKOVI MISLIsred stvu neovisnom, a opet podložnomi prilagodljivom i vremenu i ide -o logiji. Uvjetovana socijalnim i histo -ri jskim okolnostima i situacijom ovaputopisna i avanturistička literaturaum nogome je oblikovala javno mnijenjeutječući i na formiranje i potporuva njskoj politici prema Bosni i Herce -go vini podstičući proeuropski načinra zmišljanja, istodobno proglašavajućisve drugo i drukčije nazadnim i re -t rogradnim, odnosno protivnim “eu -ro pskom putu”.Naporedo s tim nudila se nimalopohvalna slika prosječnog Bošnjakako ja je kasnije razrađivana i dorađivanai u savremenoj jugoslovenskojlitera tu ri, prema kojoj je prosječanBoš njak: ne čisti i nepismeni poludivljak,spreman na sve radi očuvanjavlastitog ima nja i zvanja; to je nemilosrdnisa ku pljač harača, otimateljmaloljet ne dje ce, surovi vojnik, zaos -ta li orije n ta lac zainteresiran za proš -lost, sa da š njo st i budućnost samo akoon po s toji u njima. A o simbiozi puto -pi saca-oba vje štajaca-propagandista izvanične po litike govori i činjenica daje predgovor za knjigu hvaljene AdelineIrby (Mi ss Irby, koja ima i svojuulicu u Sa rajevu), Travels in the SlavonicProvi nces of Turkey in Europenapisao osob no britanski premijerWilli am Gladstone.Osim navedenoga, ova literaturaje doprinosila produbljivanju protuislamskepropagande, što je odgova -ra lo i zagovornicima tanzimatskih re -formi u Turskoj koji su po svaku cijenuislamsko zaleđe naslijeđene državenastojali zamijeniti turskim.Stoga su podržavali svaku aktivnostkoja je išla i prilog “turskom”, a nauštrb“islamskog”, s namjerom “turki -fi kacije” umjesto “islamizacije” Bo š -nj aka. No, činjenica je da u srpskim ihrvatskim nacionalnim mitovimapojam “Turčin” još funkcionira višekao drugo ime za bosanskog musli -ma na nego za stanovnike Turske.Uloga nacionalno osviještenog di -jela bosanske uleme u svim ovim do -ga đanjima nipošto se ne smije zanemariti.Na njihovo protivljenje iseljavanjuBošnjaka iz svoje zemlje, insistirajućina praksi Allahovog PoslanikaMuhammeda (s.a.v.a.), a temeljećito na predaji koja se prenosi od njega,da je “ljubav prema domovini dio is k -re nog imana” (Hubbu’l-vatan mine’liman),tražeći od najznačajnijih učenjakaSultanata da promoviraju pra -vo značenje hadisa i sunneta, pozitivnoje reagirao samo mladoturski pi -sac, Namik Kemal, promovirajući ipo pularizirajući isti hadis, ali u drugomkontekstu; paradoksalno napose,borbu bošnjačke uleme u cilju za us -Bošnjacima nikada nijeomogućeno ni dopuštenointegriranje u familijuautentičnih i autohtoniheuropskih naroda poduvjetima na koje bi oni bilispremni pristati, niti im jedopušteno da izgrade državu inaciju kako je do ne samodopušteno, nego na šta su ipodsticani ostali europskinarodi. Islam i muslimani - kaoda je to nešto loše(!?) - dvije sudaščice okvira unutar kojegaEuropa i danas sagledava slikuBošnjaka, namečući istu sliku injima samima, istodobno nedopuštajući nam dadefiniramo i druge dvijedaščice, Bosanci i Europljani.tavljanja emigracije iz Bosne, u Tu -rskoj je iskorištena u smislu pro mo -viranja turskih nacionalnih interesa.Dijelom i zbog opiranja povinovanjunaloga i očekivanja Istanbula Bošnjacisu etiketirani kao neposlušni nepokornimuslimani. Bilo je to namjernopogrešno tumačenje i izvrtanje činjenicao višestoljetnoj bosanskoj tradicionalnojtoleranciji potvrđenoj zajedničkimsuživotom različitih vjera snamjerom opravdavanja insistiranjana iseljavanju. Ali i povlačenje jasnelinije razgraničenja između neposlušnihBošnjaka i koo pe rativnih muslimana,pri čemu Bo š njaci počinju slovitii kao ugnjetači vlastitog naroda, anjihova loša slika postaje još gora.*Tanzimatske reforme, buđenjena cionalne svijeti kod balkanskih na -roda i formiranje čisto nacionalnihdržava, kolonizatorski apetiti europskihzemalja te posljedično iseljavanjemuslimana, prije svih Bošnjaka,iz Bosne i Europe, uz propagandističkuliterarturu kojom su se novostečeneautonomije i osviještene nacijepripremale na mogući i lahki povratakmuslimana (Bošnjaka) “kao štosu njihovi preci došli i prvi put” - s je -d ne strane sva ova događanja imalasu iznimno negativan učinak na Boš -njake, a sa druge zapanjujuće ističunjihov značaj za europsku budućnostBalkana, ali i Europe u cjelini. Odabirućiživot u nimalo prijateljskinastrojenoj sredini i potpuno neprijateljskomokruženju, odbijajući promijenitivjeru i nacionalni identitet,Bošnjaci i ostale muslimanske manjineu novonastalim balkanskim zemljamanikada nisu od svojih novihvladara dobile svoju ahdnamu, negosu postali predmetom najsurovijihprogona i svakovrsnih pokušaja fizičkoguništenja. Međutim, upravo svojimopstojanjem, fizičkim i duhov -nim, Bošnjaci su tada, krajem devetnaestogstoljeća, ali i sada početkomdvadeset i prvog, nerazlučivi dio eu -ropske slike Europe.Bošnjacima nikada nije omogućenoni dopušteno integriranje u familijuautentičnih i autohtonih europskihnaroda pod uvjetima na koje bi onibili spremni pristati, niti im je dopuštenoda izgrade državu i naciju kakoje to ne samo dopušteno, nego na štasu i podsticani ostali europski narodi.Islam i muslimani - kao da je to neštološe(!?) - dvije su daščice ok vi ra unutarkojega Europa i danas sagledavasliku Bošnjaka, namečući istu sliku injima samima, istodobno ne dopuštajućinam da definiramo i druge dvijedaščice, Bosanci i Europljani.12