BEHAR

POVIJESNA ČITANKAvjerske slobode i obavljati svoje vjerskepotrebe u bogomoljama koje senalaze u mahalama u kojima će stanovati.Određeno je da će se u slučajupravljenja novih naselja za ove doseljenikegraditi bogomolje radi zadovoljavanjanjihovih vjerskih potreba. 11S obzirom da Ahmet Aličić govorio ogromnom porastu kršćanskog stanovništvau Bosni na samom početkudruge polovine 19. stoljeća, te da po -me nuta nizamnama o doseljavanjuEv ropljana u osmansku državu datiraiz 1857. godine bilo bi dobro istražitida li je nizamnama u tom perioduima la uticaj na porast kršćanskogsta no vništva u Bosni i koliki je tajuti caj bio.Od primjera iskazivanja želje ne -mu slimana za primanjem državljanstvaOsmanske države može se izdvojitimolba stanovnika sela Polonezköy i pozitivnog odgovora. 12 Interesantanje i slučaj senatora koji suzbog nezadovoljstva vlašću u Srbijitra žili azil u Osmanskoj državi. Njihovjmolbi je udovoljeno, a određenasu im i primanja za izdržavanje. 13Odnos Osmanlija premapovratku izbjeglicaU ponašanju Osmanlija u pojedinimsituacijama mogu se naći primjerikoji i danas mogu poslužiti kao po -že ljna osnova ponašanja prema drugom.Pitanje odnosa prema pov ra t ni -cima koji su izbjegli zbog ratnih događanja,ili iz nekog drugog razloga jevažno zbog činjenice da su se u Bosnii Hercegovina nakon rata krajem 20.stoljeća povratnici susretali sa svimmogućim preprekama koje su im lo ka -lne vlasti postavljale, od administrativnihblokada do ubistava, paljevina izastraživanja. Zbog toga je po t rebnopodsjetiti kako su se Osmanlije ponašaletakvim situacijama.Posebno pitanje predstavlja odnos11 Ufuk, Gülsoy, Avrupa’dan Osmanlı’ya‘gurbetçi’ göçü, Tarih ve Medeniyet der -gisi, sayı 33, Aralık 1996., s.40-45.12 Başbakanlık Osmanlı Arşivi,DH.SN.THR 18/62_1.13 Başbakanlık Osmanlı Arşivi, I.Hariciye19331.Ahdnama, carska povelja, kojom sebosanskim katolicima, uz obecanjelojalnosti, garantira sloboda vjere.Da su useljavanje podsticalibosanski bogataši potvrđujupodaci da pojedini velikašiomogućavaju katoličkimpopovima, a i pravoslavnima,da podižu crkve na njihovimčiflucima. Čak i materijalnopomažu da bi ta područja bilaprivlačna za kršćane da se tunaseljavaju. Sam Gradašćevičje na svoju ruku dao dozvoluda fra. Ilija Starčević sagradicrkvu i manastir u Tolisi kodGradačca i da podigne pučkuškolu za kršćansku djecu...prema povratku izbjeglih. Kao što jepoznato, U Bosni i Hercegovini su u21. stoljeću bili prisutni ogromni problemi,prepreke i otpori prema povratkuonih koji su prognani ili izbjeglisa teritorija na kojima su živjeli. Štose tiče odnosa prema povratku onihkoji su izbjegli pred osmanskom silomkao primjer svakako treba spomenutiAhdnamu izdatu bosanaskim franjevcimau kojoj između ostalog stoji:“A oni koji su izbjegli, nek buduslobodni i sigurni. Neka se povrate ineka se bez straha u zemljama mogacarstva nastane u svojim samostanima.”14Primjeri povratka na mjesta po s -lije krvavih sukoba mogu se naći i uos manskoj Bosni. Nakon upada princaEugena Savojskog i paljevine Sa ra -jeva u povlačenju sa njegovom vo j -skom su otišli i mnogi domicilni krš -ća ni. Međutim, strahote koje su og -njem i mačem počinjene od strane pri -nca i njegove vojske nisu bile prep re -ka za kasniji povratak ovih kršćana:“Tada su sa princom otišli mnogiLatini iz Bosne a osobito Sarajlije ime đu njima gospoda Brnjakovići.Otišlo je Vlaha šizmatika dosti, alina kon sklopljenog mira opet su semnogi natrag povratili.“ 15Jedan od mnogobrojnih slučajevakoji pokazuju prihvaćanje povratnikaod strane Osmanlija je zahtjev patrijarhaArsenija i mnogih Srba da sevrate na osmansku teritoriju nakonšto su odselili pod habzburšku vlast:“Tokom pregovora, 1699. godinekoji će se okončati sklapanjem Karlovačkogmira (Sremski Karlovci), čimeje završen habzburško-osmanski rat,Arsenije je slao zahtjeve sultanu damu dozvoli povratak u Peć. Javljenomu je, međutim, da njegovo prisustvotamo nije poželjno, jer se miješao u“civilne“ poslove... Mnogi su se vratilina osmansku teritoriju u prvoj polovini1691. godine, jer im se nimalo14 Čaušević, Dženana, Pravno politički razvitakBosne i Hercegovine, Sarajevo,2005., s. 66.15 Benić, Bono, Ljetopis sutješkog samostana,Sarajevo, Zagreb, 2003., s.54.48