BEHAR

POVIJESNA ČITANKAkako navodi Radmila Radić, koja jepisala o jugoslavenskoj koloniji u Ca -ri gradu između dva svjetska rata,prema izvještajima iz Generalnogkonzulata Kraljevine SHS u Istanbulu,u gradu je živjelo oko 8.000 Bokeljai Dalmatinaca. 6Hrvatski iseljenici i iseljenice ra -dili su u najvećem broju kao nadničari,industrijski radnici, zaštitari i ču -vari, kućepazitelji, kućne pomoćnice,ugostitelji, obrtnici, trgovci i mornari.Dobrim dijelom bili su vezani za ko -mpanije i poduzeća koja su imala sjedišteu Habsburškoj Monarhiji, kaošto je bio primjerice Austro-UgarskiLloyd. Činjenica je da je veliki diohrvatskog iseljeništva doista spadaou tzv. “pomorski proleterijat.“ Ustariji turski jezik riječ Hırvat je ušlaupravo u tome smislu – “radnik,“ ili“osoba velikog stasa,“ što stoji u vezisa činjenicom da su Hrvati obavljaliteške fizičke poslove, a često su služilii kao tjelesni čuvari, kako austrougarskeambasade, tako i drugih ins -ti tucija. Primjerice, među ranjenimau armenskom terorističkom napaduna Osmansku banku u Istanbulu1896. bio je i jedan čuvar Hrvat.Dio tih ljudi je teško živio, pojedincičak i ispod granice siromaštva.Tako pojedini osmanski dokumentidonose naredbe da se siromašni i ne -za posleni Hrvati vrate u domovinuzbog velike bijede i neimaštine, a po -nekad i zbog nereda koje su izazivali.No, treba napomenuti da se Hr va ti,kao stranci, odnosno državljani Ha b -s burške Monarhije, u osmans kim iz -vo rima vrlo često susreću upravo uekscesnim situacijama, koje prisiljavajuosmansku državu da se direktnouplete u inače u pravnom pogledu ne -ovisne poslove stranaca. Ovakva na -rav osmanskih izvora uv je tovala je uposljednje vrijeme pojavljivanje određenogbroja historiografskih radova oma rginalnim temama i osobama sone strane zakona, poput prosjaka,6Radmila Radić, “Jugoslovenska kolonijau Carigradu između dva svetska rata,“Tokovi istorije, 3-4 (2008), str. 201.Poduzeće “Zelić i sinovi“ (Zellich& fils), nakon Antonijeve smrti1890. preimenovano u “BraćaZelić“ (Zellich frères), postajenajistaknutija tiskara uOsmanskom Carstvu, koja je zavrijeme svoga djelovanjaotisnula na stotine važnihknjiga, kao i slikovnih materijalapoput čuvenih razglednicaIstanbula, plakata, karata itd.Ugled Zelića bio je toliki da im je1914. bilo povjereno tiskanjeosmanske lire.Nicolas i Gregoire Zelićbeskućnika, sitnih kriminalaca, prostitutki,i sl. Takav uzorak, međutim,ne pruža punu i točnu sliku levantinskezajednice, već osvjetljava samonjegove ekscesne rubove.S druge strane, jedan dio hrvatskihiseljenika i njihovih potomakauspio je ostvariti zavidne karijere izadobiti ugled u istanbulskoj levantinskojzajednici, pa i izvan nje. Odstarih dubrovačkih obitelji krajem19. stoljeća srećemo još obitelji Chiricoi Čingrija. Od novopridošlih obiteljisvakako treba spomenuti obiteljZelić, kao najbolji primjer vrtoglavoguspona jedne nove iseljeničke obitelji.7 Antonije Zelić iz Brela kraj Ma -karske dolazi 1840. godine u Istanbul,zapošljava se u litografskoj tiskariFrancuza Henrija Cayola, da bi1869. otvorio vlastitu tiskaru. Ovo jeprimjer prenošenja zapadne tehnologijeu Osmansko Carstvo, što je bilajedna od važnijih uloga Levantinacau 19. stoljeću. Kako se radilo o novojtehnologiji kojom je Zelić u potpunostiovladao, te zahvaljujući izostankuprave konkurencije i iznimnoj kvalitetiproizvoda svoje tiskare, ubrzo jeproširio posao. Poduzeće “Zelić i sinovi“(Zellich & fils), nakon Antonijevesmrti 1890. preimenovano u “BraćaZelić“ (Zellich frères), postaje najis ta -k nutija tiskara u Osmanskom Carstvu,koja je za vrijeme svoga djelovanjaotisnula na stotine važnih knjiga,kao i slikovnih materijala poputčuvenih razglednica Istanbula, plakata,karata itd. Ugled Zelića bio jetoliki da im je 1914. bilo povjerenotiskanje osmanske lire. Dodajmo daje Gregoire Zelić, ravnatelj tiskare,dobio i nekoliko međunarodnih priznanja,poput papinog ordena “Sv. Silvestra“za zasluge za Crkvu u Istanbulu,perzijskog ordena reda “Lava iSunca,“ te ordena “Sv. Save“ 5. redakoji mu je udijelio srpski kralj AleksandarI. Obrenović.7O povijesti obitelji Zelić u Istanbulusnimljen je dokumentarni film Zelići –carski tiskari, režija: Srđan Segarić, scenarij:Vjeran Kursar, Hrvatska televizija,2011.42