LIKOVNI PORTRETI: Damir NikšićIntervju: Damir NikšićRazgovarao: Filip Mursel BegovićBosanski Atlas, koji kleči,drži nebo toliko niskoda moramo intelektualno puzati24
LIKOVNI PORTRETI: Damir NikšićMr. Damir Nikšić, rođen 1970. godine u Brezovom Polju kod Brčkog, bosanskohercegovačkije konceptualni umjetnik. Studirao je na likovnim akademijama u Sarajevu,Milanu i Bologni. Diplomirao je 2000. godine na Akademiji likovnih umjetnostiu Sarajevu, Odsjek za slikarstvo. U periodu 2000.-2004. godine studirao je napostdiplomskom studiju na University of Arizona, SAD. Magistrirao je 2004. godineiz likovnih umjetnosti i historije umjetnosti. Predavao je na Northwestern Universityu Evanstonu, SAD. Bio je član grupe “Maxumim“. Izlagao je na Venecijanskombijenalu 2003. godine u internacionalnoj selekciji. Živi i radi u Sarajevu.Sugestivan si u svojim video per -fo rmansima, koristeći različiteme dije i oblikovne postupke dje -lu ješ hipnotički, a time pokazuješnevjerojatan talent da svojuan gažiranost preneseš na gleda -te lja i posve ga okupiraš. Na kojina čin ti to uspijeva?To je vjerovatno radi toga što kori -s tim opšta mjesta pop kulture ili op -šta mjesta folk kulture u zadnje vrijeme.Ponavljanje i trans su stari trikovimnogih duhovnih praksi, misticizmanaročito. Igram se sa psihologijommedija. Najvažnije je unijeti se, aonda više nije važno da li si iskren iliglumataš, bitno je da ilustruješ određeniduh, osjećaj, stanje, da se ono vi -di na tebi, da se prepoznaje, da insistirašna održavanju tog stanja nekolikominuta i onda se ono prenosi nagledaoca. Treba da budeš kao membranazvučnika ili bubnja koji zadajeri tam i takt. Ne treba prenaglo ska -ka ti iz stanja u stanje, već postepeno,pa onda provozati publiku jedankrug, napraviti loop, opisati jednu te -mu. Mnogi su danas prebrzi i šizotemični,žele sve odjednom, treba izolovatiosjećaj, misao i usporiti, ali po s -tepeno mijenjati kada vidiš da pažnjaopada. Naravno, najbitnije je privućipažnju sa nečim što je dovoljno poznatokulturološki, pa makar ono nebi lo eksploatisano prije u medijima,ali je bitno da se prepoznaje iz svakodnevnice,da postoji zajednički je -zik. Ja u svojim djelima nastojim pronaćizajednički jezik sa publikom, bi -t no je da se razumijemo. To je danasteško postići. Ne zavidim onima kojinemaju svoju publiku koja razumijetačno šta radiš. Ja na taj način i obrazujempubliku šta je to umjetnost, danekada ona ne mora imati naokosmi sla, ali da često potpuno razumijemoo čemu se radi u djelu nekimunutrašnjim razumijevanjem.Živiš li uloge koje neprestano mi -jenjaš, te tvoje Bismille guerille,zatočenika Guantanamera, ministar-a kulture, bosanskog Indijanca...Koristiš se raznim postupcima:citatnost, kolažna montaža,fragmentiranja ranije cjeline i sa -stavljanje novih sklopova. Tko jeuopće Damir Nikšić? Znaš da sepočesto znaju šaliti sa glu m cimakoji i u stvarnom životu počinjuglumiti svoje uloge. To je ne kavrst profesionalne defor ma cije.Te uloge su sve redom nekakviarhetipi, fragmenti i interpretacijeistog lika, u zavisnosti od faze, odsituacije. I revolucionari iz šume sekasnije pretvaraju u ministre, to suisti ljudi, ali druga je problematika idrugačije oružje, drugačija strategija.Ja nisam profesionalni glumac. Ja neglumim na tuđe tekstove niti se mo -ram uživljavati u uloge po narudžbi.Ja glumim na svoje tekstove i ne mo -ram se u te uloge uživljavati jer dolazesame od sebe, osim onda kada snimam,ali i onda sam prezauzet dru -gim stvarima, kadriranjem, estetikom,izvedbom, tako da ja nikada ni -sam u biti uživljen u ulogu kao što bineki glumac bio, a to je i dobro, jer bito onda bila gluma, a ne umjetničkiperformans. Umjetnički performansje kada nastojimo izolovati os novnumi sao, duh ili stanje i u datom mo me -n tu ga prikazati, pokazati onako ka -ko to izgleda nama umjetnicima u ži -votu, u kontekstu života. Mi se ne ba -vi mo žanrom, stilom, mi nastojimobi ti bez stila i žanra, iznijeti svakiput nešto drugo, novo, ili perfetiziratistaro. Ne robujemo formama glume,teatra, filma. Ja se nadam.Po ocjeni Aide Abadžić Ho džić je -dan od najboljih video ra dovana stalih nakon posljednjeg rataje tvoj rad pod nazivom If I was -n’t Muslim u kojem znalački i uko nceptu vrlo usklađeno citirašme lodiju, žanrovske elemente iscensku dramaturgiju poznatogbroadwajskog mjuzikla Violinis -ta na krovu. Kako je taj video na -stao? Nakon što je video “procurio“na youtube po islamskim fo -rumima proglašen si za najvećegislamskog konceptualnog um je t -nika. Koliko si se odmakao od pe -rioda kada si putem citat no sti, utragično-ironijskoj dista n ci, propitivaovlastiti identitet i jednakopravnostidemokra ci je u svijetukojeg oblikuju do mi na n t nozapadne vrijednosti?<strong>BEHAR</strong> 10825