03.06.2013 Views

Zapošljivost nezaposlenih osoba s invaliditetom

Zapošljivost nezaposlenih osoba s invaliditetom

Zapošljivost nezaposlenih osoba s invaliditetom

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

56 Rezultati istraživanja<br />

U evidenciju <strong>nezaposlenih</strong> HZZ-a prijavljeno je 86% anke-<br />

tiranih <strong>osoba</strong> s <strong>invaliditetom</strong>. Treba napomenuti da se to<br />

nikako ne može smatrati stvarnim postotkom za ukupnu<br />

populaciju <strong>osoba</strong> s <strong>invaliditetom</strong> u radnoj životnoj dobi, jer<br />

je više od 2/3 ispitanika anketirano upravo putem HZZ-a.<br />

Inače, utvrđena je blaga povezanost između razine stručne<br />

spreme i prijavljenosti u evidenciju HZZ-a, što ukazuje na<br />

činjenicu da zapošljavanje posredovanjem HZZ-a češće traže<br />

formalno obrazovanije osobe.<br />

Nađena je i jača povezanost između dosadašnjeg radnog<br />

iskustva i prijavljenosti u evidenciju HZZ-a, što ukazuje da<br />

one osobe s <strong>invaliditetom</strong> koje su već radile, i dalje češće<br />

traže posao posredovanjem HZZ-a.<br />

Konačno, oni koji do posla pokušavaju doći posredovanjem<br />

HZZ-a, više vjeruju da su za zapošljavanje <strong>osoba</strong> s <strong>invaliditetom</strong><br />

presudne financijske olakšice, a manje suosjećanje s<br />

<strong>osoba</strong>ma s <strong>invaliditetom</strong>.<br />

Aktivnosti traženja posla poduzete tijekom<br />

posljednjih 6 mjeseci (sve poduzimane aktivnosti<br />

– mogućnost višestrukih odgovora )<br />

Rezultati istraživanja pokazuju da se u cilju pronalaženja<br />

zaposlenja, ispitanici najčešće informiraju o slobodnim radnim<br />

mjestima putem HZZ-a (51,1%), potom se općenito informiraju<br />

o poslodavcima na području na kojem žive (41,)%),<br />

prate oglase o slobodnim radnim mjestima (31,4%), pišu<br />

molbe za posao (30,5%) i odlaze na razgovore kod poslodavaca<br />

(30,2%). Najmanje pak kontaktiraju privatne agencije za<br />

zapošljavanje (6,3%), daju oglase da traže posao (6,8%), informiraju<br />

se o poticajima za zapošljavanje (12,2%) i pohađaju<br />

neke dodatne oblike usavršavanja (16,1%), obraćaju se<br />

udrugama <strong>osoba</strong> s <strong>invaliditetom</strong> za pomoć u pronalaženju<br />

posla (17,1%), odnosno ne poduzimaju ništa glede traženja<br />

posla (17,6%). Navedeni podaci ukazuju na potrebu za<br />

preuzimanjem mnogo aktivnije uloge <strong>osoba</strong> s <strong>invaliditetom</strong><br />

u rješavanju pitanja svoga zapošljavanja. Aktivno traženje<br />

posla podrazumijeva preuzimanje uloge subjekta odnosno<br />

nositelja aktivnosti koje će dovesti do zapošljavanja.<br />

Hrvatski zavod za zapošljavanje, ostale institucije i agencije<br />

samo su podržavajuće strukture koje pružaju potrebne<br />

informacije, posreduju pri zapošljavanju, omogućavaju financiranje<br />

i stručnu potporu kroz pojedine aktivnosti koje<br />

vode ka zapošljavanju, međutim osobe s <strong>invaliditetom</strong> su<br />

te koje moraju preuzeti ulogu aktivnog nositelja svog profesionalnog<br />

razvoja. Iz navedenih razloga, zabrinjavajući<br />

je podatak koji ukazuje na parcijalni pristup traženju posla<br />

i stoga se nameće potreba osnaživanja <strong>osoba</strong> s <strong>invaliditetom</strong><br />

za poduzimanje svih potrebnih aktivnosti učinkovitog<br />

traženja posla. Ova potreba je prepoznata i istaknuta u svim<br />

značajnim dokumentima koji se bave pitanjima <strong>osoba</strong> s <strong>invaliditetom</strong><br />

(primjerice Nacionalna strategija za izjednačavanje<br />

mogućnosti <strong>osoba</strong> s <strong>invaliditetom</strong>, NN, 63/07). Također su<br />

razrađeni koraci koji vode jačanju kapaciteta <strong>osoba</strong> s <strong>invaliditetom</strong><br />

za aktivan pristup traženju posla, međutim sama<br />

realizacija je segmentirana i nedovoljno koordinirana od<br />

strane „podržavajućih struktura“. Primjerice, osobe s <strong>invaliditetom</strong><br />

koje su registrirane u evidenciji Hrvatskog zavoda za<br />

zapošljavanje imaju mogućnost stjecanja dodatnih znanja<br />

i vještina traženja posla kroz sljedeće radionice: Metode<br />

samoprocjene, Pisanje molbe i životopisa i Priprema za<br />

razgovor s poslodavcem. Navedene radionice izvode se kontinuirano<br />

cijeli niz godina i predstavljaju redovnu aktivnost<br />

koja je dostupna svim nezaposlenim <strong>osoba</strong>ma. Nositelji i<br />

voditelji radionica su stručnjaci koji su dodatno osposobljeni<br />

za rad s grupama. Pretpostavka je da se slične metode

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!