Zapošljivost nezaposlenih osoba s invaliditetom

More documents

Recommendations

Info

74 Zaključci (32%), prekid nakon probnog rada (7%), ali i osobni razlozi (29%) – dakle prestanak radnog odnosa voljom radnika zbog nezadovoljstva poslom. Dugotrajnija nezaposlenost, osobito ako joj nije prethodilo neko značajnije radno iskustvo, vrlo često dovodi do znatnijeg gubitka stečenih znanja i vještina, što dodatno umanjuje mogućnost zapošljavanja. Oko 55% anketiranih nezaposlenih osoba s invaliditetom smatra da je tijekom nezaposlenosti izgubilo podosta stručnih znanja i vještina. Oko 45% smatra da još uvijek pamti gotovo sva stručna znanja. Što je viša razina obrazovanja, to je doživljaj gubitka stečenih znanja manji, a razumljivo, što je nezaposlenost dugotrajnija, to je gubitak znanja i vještina veći. Zbog gubitka znanja i vještina, a još više zbog sve bržeg «zastarijevanja» znanja i nužnog prilagođavanja potrebama tržišta rada, vrlo je važno postoji li kod tražitelja zaposlenja spremnost na daljnje i dodatno obrazovanje. Ohrabruje činjenica da je oko 77% anketiranih osoba s invaliditetom iskazalo spremnost na daljnje obrazovanje radi lakšeg zapošljavanja. Gotovo 33% spremno je i samostalno snositi troškove obrazovanja, dok bi ostali prihvatili obrazovanje, ali nisu u mogućnosti snositi i njegove troškove. U slučaju zapošljavanja, određeni broj ispitanika očekuje poteškoće koje bi mogle nastajati zbog njihovog invaliditeta. Tako oko 34% anketiranih očekuje teškoće u odnosu s ostalim radnicima u realizaciji radnih zadataka, oko 27% očekuje teškoće u socijalnoj komunikaciji, oko 49% smatra da bi im trebala dodatna pomoć ostalih radnika, a oko 48% smatra da bi im trebalo prilagoditi strojeve i alate. Razumljivo je da očekivane teškoće ovise o određenim značajkama: tako npr. manje teškoća u realizaciji posla očekuju osobe s višim razinama stručnog obrazovanja, osobe koje su kraće vrijeme nezaposlene, osobe koje smatraju da nisu izgubile svoja stručna znanja i vještine. Više teškoća u socijalnoj komunikaciji očekuju osobe koje očekuju i teškoće u realizaciji radnih zadataka, pomoć drugih radnika, prilagodbu strojeva i alata. Pomoć drugih radnika više očekuju ženske osobe, osobe niže razine obrazovanja, te osobe koje procjenjuju da su izgubile znanja i vještine.. Posebno treba naglasiti specifičnosti u procjenama koje su karakteristične za osobe s određenom vrstom invaliditeta. Tako se osobe s tjelesnim invaliditetom u prosjeku pokazuju kao relativno samopouzdana skupina. Oni češće od nekih drugih skupina osoba s invaliditetom preferiraju zapošljavanje na otvorenom tržištu rada, a češće razmišljaju i o mogućnostima pokretanja vlastitog posla. Spremni su na dodatno osposobljavanje obrazovanje ako bi time povećali svoje mogućnosti zapošljavanja, štoviše, izjavljuju da im je u radu važno da imaju mogućnosti učenja i daljnjeg napredovanja. Gluhe i nagluhe osobe u prosjeku pokazuju znatno manje samopouzdanja, točnije, moglo bi se reći da manifestiraju nepovjerenje i nesigurnost. To iskazuju time što preferiraju zapošljavanje u zaštićenim uvjetima, u uvjetima u kojima su prisutne i druge osobe s invaliditetom, a potvrđuju i i time što više od ostalih žele izbjegavati situacije u kojima bi se susretali s brojnim i nepoznatim ljudima. Osim što, očekuju da bi mogli imati teškoće u komunikaciji s drugim osobama, oni u relativno visokom postotku smatraju da bi mogli imati i problema u realizaciji radnih zadataka te često misle da u radu ne bi mogli postizati isti radni učinak kao i osobe bez invaliditeta. Dapače, više od ostalih smatraju da nemaju ni dovoljno znanja za kvalitetan rad. Više od ostalih osoba s invaliditetom smatraju da bi im poteškoću na poslu stvarala i neprisutnost nekog od članova obitelji (koji vjerojatno imaju ulogu prevoditelja) ili neke druge osobe koja bi im pružala potporu.
Slijepe i slabovidne osobe, kao skupina, pokazuju samo- pouzdanje, sigurnost u svoje mogućnosti kvalitetnog rada te samoaktivnost. Oni više od ostalih skupina poduzimaju konkretne aktivnosti s ciljem zapošljavanja: pohađaju tečajeve, javljaju se na natječaje za posao, obraćaju se svojim udrugama za pomoć pri traženju posla. Smatraju da bi im na radnom mjestu često puta bilo potrebno prilagoditi alat i radne zadatke, ali ne smatraju da bi u realizaciji radnih zadataka trebali posebnu dodatnu pomoć ostalih radnika. Ne očekuju teškoće u komunikaciji, ne smeta im prisutnost većeg broja nepoznatih osoba te preferiraju zapošljavanje na otvorenom tržištu rada. Osobe s intelektualnim teškoćama češće smatraju da bi na radnom mjestu trebale posebnu dodatnu pomoć drugih radnika te preferiraju zapošljavanje u zaštićenim uvjetima. Češće od ostalih smatraju da su zaboravili ono što su naučili, a istovremeno i češće od ostalih odbijaju eventualnu mogućnost osposobljavanja. Kako osobe s intelektualnim teškoćama često trebaju podršku drugih, osobito kada se radi o inicijativama koje bi bile usmjerene prema promjenama i novim idejama, to je razumljivo da je i po pitanju traženja posla neophodno da inicijativu oko njihovog mogućeg zapošljavanja preuzimaju i druge osobe, ili udruge, ili institucije. Osobe s kroničnim bolestima su specifična skupina u odnosu na «klasične» skupine osoba s invaliditetom. One su, s obzirom na svoje probleme relativno heterogena skupina, a kao posebna kategorija izdvojene su primarno iz razloga što ih se pri zapošljavanju vodi kao zasebnu skupinu, usporedivu sa skupinama osoba s invaliditetom. No, i unatoč različitosti osnovnih problema po kojima je ova skupina sastavljena, manifestne su neke zajedničke značajke. Tako ova skupina, u prosjeku, pokazuje općenito slabiju motiviranost za zapošljavanje: češće navode da su zaboravili znanja i vještine svojeg zanimanja, važno im je da im mogući posao bude u blizini mjesta stanovanja, da imaju prilagođeno radno mjesto i uvjete rada, da se previše ne naprežu u poslu. Iz ovakvih stavova očekivano je da se kao posljedica javlja i prilična pasivnost u traženju zaposlenja. Osobe s višestrukim teškoćama, osim što vjerojatno manifestiraju značajke svojstvene svojim pojedinačnim vrstama invaliditeta, pokazuju donekle i značajke jedinstvene skupine. Zapravo su, kao skupina, relativno slični skupini osoba s kroničnim bolestima: žele raditi u zaštićenim uvjetima, zajedno s drugim osobama s invaliditetom, uglavnom su pasivni u traženju zaposlenja i nije im previše važno da ostavruju prihod, kao ni da budu aktivni kako bi očuvali svoja znanja i vještine. U često puta podijeljenim i suprotstavljenim mišljenjima o zapošljavanju osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada ili u zaštićenim uvjetima, pokazalo se da relativno respektabilan postotak samih osoba s invaliditetom preferira zapošljavanje u zaštićenim uvjetima rada. Naime, 60% ih preferira zapošljavanje na otvorenom tržištu rada – to su uglavnom osobe s višom razinom stručnog obrazovanja, osobe koje smatraju da nema stvarnih razlika u radnim mogućnostima osoba s invaliditetom u usporedbi s ostalima, osobe koje smatraju da ne bi imale teškoća niti bi trebale pomoć u realizaciji posla. S druge strane, 40% osoba preferira zapošljavanje u zaštićenim uvjetima, vjerojatno osobe koje procjenjuju da bi teško mogle zadovoljavati nesmiljene zahtjeve otvorenog tržišta rada. Velika većina anketiranih (88%) potvrđuje opravdanost tzv. kvotnog sustava zapošljavanja osoba s invaliditetom, obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom na određeni broj zaposlenih osoba bez invaliditeta. Pritom je dobra okolnost da je i znatan broj poslodavaca (80%) suglasan s takvim sustavom zapošljavanja osoba s invaliditetom. Zaključci 75
Page 1 and 2:
Uvod 1
Page 3 and 4:
Sadržaj Uvod Povijesni kontekst Me
Page 5 and 6:
Uvod Uvod 5
Page 7 and 8:
Uvod Nezaposlenost osoba s invalidi
Page 9 and 10:
Međunarodni i nacionalni okvir S c
Page 11 and 12:
Tablica A: Dobna struktura osoba s
Page 13 and 14:
Početkom 2008. godine, stopa regis
Page 15 and 16:
Zapošljavanje osoba s invaliditeto
Page 17 and 18:
osobom u smislu Zakona o posredovan
Page 19 and 20:
kada se radi o osobama s invalidite
Page 21 and 22:
Prema mogućim rješenjima Cilj pro
Page 23 and 24: Prema mogućim rješenjima Uvidi ko
Page 25 and 26: Metodologija istraživanja Metodolo
Page 27 and 28: Metodologija istraživanja Mjerni i
Page 29 and 30: Slika 3, Tablica 3: Uzorak ispitani
Page 31 and 32: Rezultati istraživanja Rezultati i
Page 33 and 34: Rezultati istraživanja Rezultati d
Page 35 and 36: adnim iskustvom (ukoliko ga imaju),
Page 37 and 38: Nezaposlenost i doživljavanje takv
Page 39 and 40: poslenim osobama s invaliditetom pr
Page 41 and 42: Prema odgovorima ispitanika, 40,5%
Page 43 and 44: Jedna od pretpostavki zapošljavanj
Page 45 and 46: Očekivane teškoće u slučaju zap
Page 47 and 48: Potrebna posebna ili dodatna pomoć
Page 49 and 50: Moguće je uočiti da najmanji broj
Page 51 and 52: Razlozi zbog kojih poslodavci zapo
Page 53 and 54: - procjenom da društvo doživljava
Page 55 and 56: potrebno je osigurati na način da
Page 57 and 58: Slika 29, Tablica 29: Podaci o podu
Page 59 and 60: Poteškoće pri aktiviranju za tra
Page 61 and 62: Slika 31, Tablica 31: Podaci o važ
Page 63 and 64: Procjene važnosti nekih prepreka z
Page 65 and 66: Zanimljivo je, i pomalo neočekivan
Page 67 and 68: Specifične razlike, s obzirom na v
Page 69 and 70: tom, ili intelektualnim teškoćama
Page 71 and 72: Zaključci Zaključci 71
Page 73: Zaključci Provedeno istraživanje
Page 77 and 78: Smjernice Smjernice 77
Page 79 and 80: Smjernice U cilju intenzivnijeg i u
Page 81 and 82: Korištena literatura 81 Korištena
Page 83 and 84: Korištena literatura 1. Akcijski p
Page 85 and 86: 28. Rezolucija o profesionalnom usm
Page 87 and 88: Prilog 87 Upitnik
Page 89 and 90: UPITNIK O ZAPOŠLJAVANJU ZA OSOBE S
Page 91 and 92: 13. Jeste li ranije bili zaposleni
Page 93 and 94: 21. Koristite li se računalom? a)
Page 95 and 96: 31. Tijekom razdoblja nezaposlenost
Page 97 and 98: 36. Procijenite u kojoj mjeri, vas
Page 99 and 100: Bilješke
show all

Zapošljivost nezaposlenih osoba s invaliditetom

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?