Zapošljivost nezaposlenih osoba s invaliditetom
Zapošljivost nezaposlenih osoba s invaliditetom
Zapošljivost nezaposlenih osoba s invaliditetom
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
74 Zaključci<br />
(32%), prekid nakon probnog rada (7%), ali i osobni razlozi<br />
(29%) – dakle prestanak radnog odnosa voljom radnika zbog<br />
nezadovoljstva poslom.<br />
Dugotrajnija nezaposlenost, osobito ako joj nije prethodilo<br />
neko značajnije radno iskustvo, vrlo često dovodi do znatnijeg<br />
gubitka stečenih znanja i vještina, što dodatno umanjuje<br />
mogućnost zapošljavanja. Oko 55% anketiranih <strong>nezaposlenih</strong><br />
<strong>osoba</strong> s <strong>invaliditetom</strong> smatra da je tijekom nezaposlenosti<br />
izgubilo podosta stručnih znanja i vještina. Oko 45% smatra<br />
da još uvijek pamti gotovo sva stručna znanja. Što je viša razina<br />
obrazovanja, to je doživljaj gubitka stečenih znanja manji,<br />
a razumljivo, što je nezaposlenost dugotrajnija, to je gubitak<br />
znanja i vještina veći.<br />
Zbog gubitka znanja i vještina, a još više zbog sve bržeg<br />
«zastarijevanja» znanja i nužnog prilagođavanja potrebama<br />
tržišta rada, vrlo je važno postoji li kod tražitelja zaposlenja<br />
spremnost na daljnje i dodatno obrazovanje. Ohrabruje<br />
činjenica da je oko 77% anketiranih <strong>osoba</strong> s <strong>invaliditetom</strong><br />
iskazalo spremnost na daljnje obrazovanje radi lakšeg<br />
zapošljavanja. Gotovo 33% spremno je i samostalno snositi<br />
troškove obrazovanja, dok bi ostali prihvatili obrazovanje, ali<br />
nisu u mogućnosti snositi i njegove troškove.<br />
U slučaju zapošljavanja, određeni broj ispitanika očekuje<br />
poteškoće koje bi mogle nastajati zbog njihovog invaliditeta.<br />
Tako oko 34% anketiranih očekuje teškoće u odnosu<br />
s ostalim radnicima u realizaciji radnih zadataka, oko 27%<br />
očekuje teškoće u socijalnoj komunikaciji, oko 49% smatra<br />
da bi im trebala dodatna pomoć ostalih radnika, a oko 48%<br />
smatra da bi im trebalo prilagoditi strojeve i alate. Razumljivo<br />
je da očekivane teškoće ovise o određenim značajkama:<br />
tako npr. manje teškoća u realizaciji posla očekuju osobe s<br />
višim razinama stručnog obrazovanja, osobe koje su kraće<br />
vrijeme nezaposlene, osobe koje smatraju da nisu izgubile<br />
svoja stručna znanja i vještine. Više teškoća u socijalnoj komunikaciji<br />
očekuju osobe koje očekuju i teškoće u realizaciji<br />
radnih zadataka, pomoć drugih radnika, prilagodbu strojeva<br />
i alata. Pomoć drugih radnika više očekuju ženske osobe, osobe<br />
niže razine obrazovanja, te osobe koje procjenjuju da su<br />
izgubile znanja i vještine..<br />
Posebno treba naglasiti specifičnosti u procjenama koje su<br />
karakteristične za osobe s određenom vrstom invaliditeta.<br />
Tako se osobe s tjelesnim <strong>invaliditetom</strong> u prosjeku pokazuju<br />
kao relativno samopouzdana skupina. Oni češće od<br />
nekih drugih skupina <strong>osoba</strong> s <strong>invaliditetom</strong> preferiraju<br />
zapošljavanje na otvorenom tržištu rada, a češće razmišljaju i o<br />
mogućnostima pokretanja vlastitog posla. Spremni su na dodatno<br />
osposobljavanje obrazovanje ako bi time povećali svoje<br />
mogućnosti zapošljavanja, štoviše, izjavljuju da im je u radu<br />
važno da imaju mogućnosti učenja i daljnjeg napredovanja.<br />
Gluhe i nagluhe osobe u prosjeku pokazuju znatno manje<br />
samopouzdanja, točnije, moglo bi se reći da manifestiraju<br />
nepovjerenje i nesigurnost. To iskazuju time što preferiraju<br />
zapošljavanje u zaštićenim uvjetima, u uvjetima u kojima su<br />
prisutne i druge osobe s <strong>invaliditetom</strong>, a potvrđuju i i time što<br />
više od ostalih žele izbjegavati situacije u kojima bi se susretali<br />
s brojnim i nepoznatim ljudima. Osim što, očekuju da bi<br />
mogli imati teškoće u komunikaciji s drugim <strong>osoba</strong>ma, oni u<br />
relativno visokom postotku smatraju da bi mogli imati i problema<br />
u realizaciji radnih zadataka te često misle da u radu ne<br />
bi mogli postizati isti radni učinak kao i osobe bez invaliditeta.<br />
Dapače, više od ostalih smatraju da nemaju ni dovoljno znanja<br />
za kvalitetan rad. Više od ostalih <strong>osoba</strong> s <strong>invaliditetom</strong> smatraju<br />
da bi im poteškoću na poslu stvarala i neprisutnost nekog<br />
od članova obitelji (koji vjerojatno imaju ulogu prevoditelja) ili<br />
neke druge osobe koja bi im pružala potporu.
Change language