Å UMARSKI LIST 7-8/1947

panju treba da budu jedinstvene po vrsti drveta i sortimentima za selu državnu
teritoriju, bez obzira na kome se mestu šuma nalazila, da li je pored saobraćajnog
sredstva, ili je udaljena t. j. potpuno suprotno dosadašnjem pojmu cene
drveta na panju. Jer, do sada se smatralo, da drvo na panju što je dalje od
pijace, od transportnog sredstva, to ima manju cenu. Međutim, prema izloženom,
to je gledište pogrešno, jer je cena drveta na panju (t. j. njegova vrednost),
po vrsti i sortimentima, potpuno ista u svima ostojanjima šume od pijace ili
transportnog sredstva, jer veća ili manja udaljenost šume ima uticaja više ili
manje na troškove prevoza a time i na prodajnu cenu, ali ne i na vrednost t. j.
cenu drveta na. panju, koja zavisi jedino od društvenih troškova učinjenih za
proizvodnju tog drveta na panju kao robe.
Iz ovoga dalje izlazi, što se tiče cene drveta na panju, ne postoje klase
udaljenosti ili vrednosni razredi, u koje su se šume delile prema svome položaju
od saobraćajnih sredstava i industrijskih postrojenja za izradu.
Kao što se iz izloženog vidi, cena drveta na panju zavisi samo od sledeća
dva elementa i to:
1. od društvenih troškova učinjenih za proizvodnju drveta na panju kao
robe, i
2. od godišnjeg etata drvne mase.
Radi toga, potrebno je bliže odrediti ova dva elementa, odrediti tačno njihove
granice, da bi se izbeglo proizvolno tumačenje, i tako u stvari stabilizirala
cena drveta na panju, koje rezultira kao količnik.
U društvene troškove potrebne za proizvodnju drveta na panju kao robe,
treba uzeti troškove materijalne i personalne prirode. Ali, kod materijalnih
izdataka, moglo bi da nastupi neslaganje u shvaćanjima. Poznato je, da u našoj
državi ima ogromnih površina šumskog zemljišta (goleti i krš), koje se mora
privesti kulturi pošumljavanjem. Za pošumljavanje ovih površina treba duži
niz godina. Ove goleti nisu stvorene odjednom' već su nasleđene od dalje pro-.
šlosti. Da li bi troškovi za ova pošumljavanja trebalo da uđu u društvene
troškove, koji treba da služe za određivanje cene drveta na panju? Mišljenja
sam, da troškovi ovakve prirode, ne dolaze u obzir za određivanje cena drveta
na panju. Radovi ovakve vrste treba da se izvode iz investicionih sredstava.
Na konferenciji stručnjaka u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva
I'NRJ po ovom pitanju, određeno je da u društvene troškove potrebne za proizvodnju
drveta na panju kao robe, a na bazi kojih se određuje cena, drveta
na panju, ulaze ovi troškovi: .
a) uprave i čuvanja;
b) nege i zaštite;
c) pošumljavanje redovitih secišta (stara serišta pošumljavaju se na račun
investicija);
d) uređenje šuma;
e) održavanje objekata (zgrada, kanala, propusta, zaštitnih pojaseva i
slično).
Na ovaj način, određeno je tačno šta sve treba da uđe u troškove, na bazi
kojih se određuje cena drveta na panju.
Pod imenom godišnjeg etata podrazumeva se drvna masa koju šume daju
godišnje na bazi stroge godišnje trajnosti. Kad bi naše šume bile uređene i to
objektivnim metodama prema značaju šume, onda bi znali godišnji kapacitet,
241