Å UMARSKI LIST 7-8/1947

Svi kalkulativni stavovi tablice br. 1 (osim stava br. 18), mogu da budu:
a) individualni, ako se odnose na pojedine šume, šumske uprave, ili
gazdinstva, ili na kakve manje organizacione jedinice;
b) prosečni, ako se odnose na sve šume neke narodne republike;
c) opšti, ako se odnose na sve šume državne teritorije FNRJ.
Ako se radi kalkulacija jedinstvenih troškova proizvodnje, sa važnošću
za ćelu državnu teritoriju, iz praktičnih razloga treba uzeti veću organizacionu
jedinicu (na pr. šumsko gazdinstvo), u kojoj su troškovi proizvodnje proseeno
jednaki, za ćelo njeno područje. Prema tome, uzev u celini za sve državne
šume, imaćemo toliko individualnih troškova proizvodnje, koliko ima organizacionih
jedinica (šumskih gazdinstva).
Ako se primeni princip obračuna jedinstvenih troškova proizvodnje sa
važnošću za ćelu državnu teritoriju (prikazan u tablici br. 1), imaćemo dve
kategorije gazdinstva i to:
a) povoljna, u kojima su individualni troškovi proizvodnje ispod prosečnih
troškova proizvodnje, i
b) nepovoljna, u kojima su individualni troškovi proizvodnje veći od
prosečnih troškova proizvodnjer
S obzirom na ovu okolnost, prilikom eksploatacije šuma, mora se voditi
računa o tome, da se godišnji planovi (koji su služili kao osnova za obračun
jedinstvenih troškova proizvodnje, kod svih organizacionih jedinica realizuju
sa 100% ili približno sa 100%. Svako nerealizovanje godišnjeg plana, ili
neravnomerno realizovanje proizvodnog plana, povlači poremećaj u kalkulaciji
jedinstvenih troškova proizvodnje, a to bi u krajnoj liniji nepovoljno uticalo
na ostvarenje budžetskih prihoda.
Radi toga potrebna je stroga evidencija realizovanja godišnjeg plana po
organizacionim jedinicama i pravovremena intervencija i uklanjanje prepreka.
U ovom članku pokušao sam da objasnim postupak obračuna jedinstvenih
troškova proizvodnje drveta, koji dalje služe kao polazna osnova za određivanje
jedinstvenih prodajnih cena. Kao što je ranije navedeno, jedinstveni (prosečni)
troškovi proizvodnje, sadrže u sebi, cene drveta na panju, koje su jedinstvene
za sve šume po sortimentima, i prosečne troškove izrade i prevoza (troškovi
tačke 1, 2 i 3 šeme strukture cene, sem cene drveta na panju), određene iz
individualnih troškova.
Prikazan je u tablici br. 1 najprostiji primer, samo da bi postupak bio što»
kraći аИ pregledniji.
Primena konkretnih podataka zahtevaće daleko veći rad, i izlaganje celog:
obračuna u vidu preglednog tabelarnog prikaza sa odgovarajućim rubrikama.
Ali glavniji principi, na kojima bi trebao i mogao da počiva taj rad, izloženi
su u ovom članku.
Upotrebljena literatura:
1. Predmet i metod političke ekonomije (A. Leontijev)
2. Zbirka uredaba, naredaba i rešenja o dobiti, cenama i fondovima računovodstva
br. 2 i 3;
3. Prelaz na plansku privredu (Ing. T. Peleš, Šum. list br. 1—2 od 1947).
C o д ep ж ан и e : Автор дает сучестии длн нормировки цен и определешн
(назиачешн)
так називаеиои леснов таксе.
248