11.01.2015 Views

Zbornik radova konferencija OMC 2010

Zbornik radova konferencija OMC 2010

Zbornik radova konferencija OMC 2010

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Tabela 3. Optimalni kapaciteti bunara<br />

Optimalni kapacitet<br />

Oznaka dobijen na osnovu<br />

bunara kriterijuma<br />

dozvoljenih<br />

Projektovani<br />

dinamički nivo<br />

vode u vrijeme<br />

crpljenja<br />

Optimalni kapacitet<br />

dobijen na osnovu<br />

kriterijuma<br />

dozvoljenog sniženja<br />

Projektovani<br />

dinamički nivo<br />

vode u vrijeme<br />

crpljenja<br />

IB-1 8.4 22.55 12.6<br />

B-2 12.6 28.18 14.1<br />

B-3 8.37 6.4 25.80<br />

Stalne rezerve podzemnih voda C2 kategorije istraženosti iznose 6,320,317 m 3 .<br />

Regulacione rezerve podzemnih voda (kategorije istraženosti B) iznose 22.5 l/s, odnosno<br />

709,560 m 3 /godišnje i one spadaju u bilansne reserve.<br />

7. HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE I PROSTORNI<br />

POLOŽAJ VODONOSNIH SLOJEVA<br />

U profilu neogenog basena obzirom na hidrogeološka svojstva stijena razlikujemo<br />

hidrogeološke kolektore sa intergranularnim tipom poroznosti, dobre i loše<br />

vodopropusnosti i hidrogeološke izolatore.<br />

Tabela 4. Hidrogeološka funkcija prisutnih stijenskih masa na širem istražnom prostoru<br />

Hidrogeološka<br />

funkcija<br />

Poroznost Vodopropusnost Litološki opis<br />

Hidrogeološki<br />

kolektori<br />

Intergranula rna Dobra - aluvijalno proluvijalni i terasni<br />

šljunkovi i pijskovi<br />

- neogeni šljunkovi i pijeskovi<br />

Hidrogeološki<br />

izolatori<br />

Slaba<br />

- sedimenti druge i treće riječne<br />

terase, zaglinjeni pijeskovi i<br />

šljunkovi i pjeskovite gline<br />

- neraščlanjeni sedimenti dijabaz<br />

rožen formacije (pješčari, lapori,<br />

dijabazi, peridotiti, rožnaci)<br />

- neogene gline i lapori<br />

- gline - sedimenti riječnih terasa<br />

Ispod humusnog sloja, uglavnom su glinovito-prašinasti sedimenti riječnih terasa te<br />

gline i podređeno laporovite gline, debljine od oko 10 do maksimalno 30 m, koji su kao<br />

hidrogeološki izolatori, značajni sa ekološkog aspekta zaštite od zagađenja vodom sa<br />

površine. U okviru ovog sloja, na dubini oko 4 m, su sedimenti koji imaju funkciju<br />

hidrogeoloških kolektora: sloj šljunka i pijeska (aluvijalni, proluvijalni i terasni<br />

sedimenti). Aluvijalni, proluvijalni i sedimenti prve riječne terase su zastupljeni na više<br />

lokaliteta duž riječnih tokova Ostružnja i Radnja i predstavljeni su dobro vodopropusnim<br />

tankim slojevima šljunkova i pijeskova male moćnosti (1 do 2 m).<br />

165

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!