Zbornik radova konferencija OMC 2010

Na osnovu dosadašnjih naučnih istraživanja kao najefikasniji oblik transporta za
duboke površinske kopove sa srednje čvrstim pratećim stijenama definisani su sljedeći
oblici kombinovanog transporta:
• kombinacija, bager-kamion-drobilica-traka-odlagač (B K KDTO),
• kombinacija, bager-mobilno drobilično postrojenje-traka-odlagač (B K DTO),
• kombinacija, otkopna mašina (glodač tipa Wirtgen ili sl.) - kamion-pretovarno
postrojenje-traka-odlagač.
Primjena kamionskog transporta je bila skoro isključiva do sada za srednje čvrste i
čvrste stijene koje sačinjavaju otkrivku većine površinskih kopova mrkog uglja i metala
(Banovići, Đurđevlk, Ugljevik, PljevIja, Bor, Majdanpek, Ljubija, Vareš, Vlasenica). U
novije vrijeme na dijelu ovih površinskih kopova u primjeni su kombinovani sistemi
transporta.
2. TEHNIČKO RJEŠENJE PRIMARNOG DROBLJENJA
Kod izbora drobiličnog postrojenja neophodno je analizirati mnoge uslove koje
treba uzeti u obzir prilikom izbora drobilice. U stručnoj literaturi se navode mnoga pitanja
koja treba razmotriti kod izbora droblice. Sa aspekta projektanta izbor vrste
drobilica za primarno usitnjavanje uglja vezan je za tri osnovna parametra:
čvrstoću materijala koji se drobi, očekivanu krupnoću ulaznih komada i potrebni jedinični
kapacitet drobilice.
U Tabeli 1., dati su dijagrami iz kojih se može sagledati primenljivost pojedinih
vrsta drobilica koje se uobičajeno koriste za primarno drobljenje najšireg spektra
mineralnih sirovina. Pri izboru se koristi princip eliminisanja pojedinih vrsta
drobilica prolazeći kroz parametre date u Tabelama 1, 2. i 3.
Izbor započinje od potrebne sile za usitnjavanje. Kako je otpornost usitnjavanju
ugljeva, stena koje ih prate i interslojne jalovine uobičajeno ispod 50 Mpa (Tabela 1.), a
vidljivo je da se mogu koristiti sve četiri vrste drobilica koje se koriste za primarno
drobljenje, ali i da je primjena kružnih drobilica neprimjerena jer se one prvenstveno
koriste za vrlo čvrste stene. Dakle, u pogledu obezbeđenja sile veće od otpornosti na
usitnjavanje prihvatljive su čeljusne (u praksi se ređe koriste), udarne i drobilice sa
valjcima.
U pogledu krupnoće ulaznih komada, iskazano preko gornje granične krupnoće i
učešća pojedinačnih komada ekstremne krupnoće, kao očekivane treba razmatrati
krupnoće iznad 1,000 mm. Saglasno ovome, a prema Tabeli 2., korišćenje
čeljusnih drobilica je problematično, što izbor vrste svodi na primenu udarnih i
drobilica sa nazubljenim valjcima.
Treći parametar, jedinični kapacitet drobilica, dat u Tabeli 3., iz koje se vidi široki
dijapazon primenljivosti i udarnih i drobilica s valjcima. Pri tome je jasno da su za veće
kapacitete prikladnije drobilice sa valjcima.
179