PARTNERSTVO JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA ... - PALGO centar
PARTNERSTVO JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA ... - PALGO centar
PARTNERSTVO JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA ... - PALGO centar
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
JAVNO-PRIVATNO <strong>PARTNERSTVO</strong> U HRVATSKOJ:<br />
Institucionalni okvir i primjeri iz prakse<br />
Sažetak<br />
Posljednjih nekoliko godina postoje brojni primjeri lokalnih i regionalnih jedinica vlasti koje pokazuju veliki entuzijazam u<br />
pronalaženju novih načina financiranja kapitalnih projekata.<br />
Ovaj je rad usmjeren na prikaz pravnog i institucionalnog okvira javno-privatnog partnerstva u Hrvatskoj. U ovom se radu<br />
analiziraju dva primjera ugovornog javno-privatnog partnerstva na lokalnoj razini.<br />
Iako je tek nedavno utvrđen cjelovit institucionalni okvir za javno-privatno partnerstvo u Hrvatskoj, hrvatska praksa pokazuje<br />
brojne uspješne projekte javno-privatnog partnerstva na nacionalnoj i lokalnoj razini. Hrvatska je započela s izgradnjom<br />
institucionalnog i zakonodavnog okvira javno-privatnog partnerstva u 2006. godini. Smjernice za primjenu ugovornih<br />
oblika javno-privatnog partnerstva donesene su te godine i njima su se regulirala samo ugovorna, a ne institucionalna<br />
javno-privatna partnerstva. Zakon o javno-privatnom partnerstvu donesen je krajem listopada 2008. godine. Nova Agencija<br />
za javno-privatno partnerstvo je registrirana u prosincu 2008. godine i službeno je počela s radom u siječnju 2009.<br />
godine.<br />
U hrvatskoj praksi javno-privatno partnerstvo predstavlja relativno novu mogućnost za osiguranje oskudnih sredstava za<br />
izgradnju važnih gradskih objekata. Nedostatak javnih sredstava je najvažniji razlog za uključivanje privatnog sektora u<br />
lokalne i regionalne investicijske i razvojne projekte.<br />
Odabrane jedinice lokalne samouprave, čija se iskustva prezentiraju u ovom radu, izabrane su kao uspješni primjeri koji<br />
zorno pokazuju način kako uspostaviti nove izvore prihoda za financiranje gradskih investicijskih projekata.<br />
Grad Varaždin je jedan od prvih primjera gradova u Hrvatskoj koji je započeo s provedbom lokalne razvojne strategije<br />
koristeći uglavnom pristup odozdo prema gore. Grad Varaždin i Varaždinska županija su prvi primjeri u hrvatskoj praksi u<br />
kojima se primijenio novi model financiranja izgradnje škola i rekonstrukcije županijske palače. Grad Varaždin je, između<br />
više mogućnosti, izabrao javno-privatno partnerstvo, BOT model. Privatni partneri su financirali izgradnju i održavanje javnih<br />
građevina u vlasništvu Grada Varaždina i Varaždinske županije, dok su se Grad Varaždin i Varaždinska županija obvezali<br />
na plaćanje svojim privatnim partnerima mjesečne naknade za razdoblje od sljedećih 20–30 godina.<br />
│49<br />
Grad Koprivnica je izabran zbog njegove posebne situacije, a ponajviše stoga što grad u to vrijeme nije bio pripremio lokalni<br />
strateški dokument. Međutim, ta činjenica nije umanjila interes lokalne vlasti u gradu za korištenjem javno-privatnog<br />
partnerstva za financiranje izgradnje nove škole. Grad Koprivnica je odlučio primijeniti BOT model.<br />
Iz ta dva primjera iz hrvatske prakse može se izvući nekoliko važnih zaključaka. Priprema strateških razvojnih dokumenata<br />
na lokalnoj i regionalnoj razini je važna za prepoznavanje strateških prioriteta. Strateški razvojni dokumenti su također sredstvo<br />
za prijavu i dobivanje EU sredstava. Također je neophodno istovremeno usvajanje strateškog programa i proračuna.<br />
Jedinice lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj dijele problem neadekvatnog financiranja. Praksa izabranih primjera<br />
pokazuje da lokalni proračuni nisu jedini izvori prihoda za financiranje gradskih razvojnih projekata. Zbog pomanjkanja<br />
javnih sredstava neophodno je uključivanje privatnog sektora u financiranje lokalnih i regionalnih investicijskih projekata.<br />
Osim toga, postoji i čitav niz drugih razloga za uključivanje privatnog sektora u financiranje gradskih projekata: rastuće potrebe<br />
na lokalnoj i regionalnoj razini, neodgovarajuća struktura prihoda jedinica lokalne i regionalne samouprave, veličina<br />
kapitalnih projekata na lokalnoj i regionalnoj razini i ograničenja na zaduživanje lokalnih i regionalnih jedinica.