13.07.2015 Views

Kidrič, Boris, Izabrana dela II, Izdavački centar Komunist, 1985.pdf

Kidrič, Boris, Izabrana dela II, Izdavački centar Komunist, 1985.pdf

Kidrič, Boris, Izabrana dela II, Izdavački centar Komunist, 1985.pdf

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

160 ZA RMCISCAVANJE NЕК.П1 POJMOVA О OМLADINSKOМ POКRETUili cak pod belogardistickim иticajem bez sopstvene krivice,krivicom nedovoljnog ili nepravilnog rada nasih aktivista. Savezradne omladine је Ъorbena, ali иjedno i vaspitna organizacija.Bas zato treba иmeti privuci svu slovenacku omladinии Savez radne omladine, kako Ьismo је vaspitavali u dиhиbeskompromisne borbe za oslobodenje, иjedinjenje i samoopredeljenjeslovenackog naroda, za njegovo oslanjanje na bratskiveliki rиski narod i Sovjetski Savez, za srecnи bиdиcnost radnognaroda Slovenije.3. Time sto sи se sve osnovne grиpe Osvobodilne fronteodlиcile za jedinstvenи omladinskи organizacijи, koju nik~asila vise ne sme da razblje, omladinи, razume se, nismo poli-.tiaki nasilno izjed.naCili niti јој odшeli moguenost da se и !UZemsmiSlи :polit~cki af.irmiSe onako ka: sto јој to nalaZe njeno saznanje,koje izvire iz njenih borbenih iskustava i njene odanostistvari oslobodenja. Pil"ema tome, bilo Ьi sasvim pogresno kadaЬismo Inislili da se Komиnisticka partija,- dajиci inicijativu zastvaranje jedinstvene onliadinske organizacije i pristajиci nanји, odrekla Saveza komunisticke omladine Jиgoslavije, kao stoЬi, razume se, bilo sasvim nepravilno, ako Ьi komunisticki omladinciи jedinstv~noщ Savczu radne omladine sacinjavali nekakvotude, klikasko ili politikantsko telo. Koga smemo, dakle,smatr-ati pripadnikom Saveza komunisticke omladine? PripadniciSaveza komunisticke omladine јеsи oni omladinci koji sledepolitikи nase Partije, vide u Partiji avangardи oslobodilac.:..ke borbe i pod rukovodstvom Partije vaspitavaju se u duhumarksizma-:-lenjinizma. А iz toga ujedno sledi da иpravo komunistickiomladinci moraju Ьiti najbolji aktivisti jedinstvenogSaveza radne omladine, najpozrtvovaniji borci za njegov razmahi njegov dosledno oslobodilacki pravac, njegovi vatreniorganizatori.("Za razciscenje nekaterih pojmov gledemladinskega gibanja"), Sabтana <strong>dela</strong>, I,Beograd 1959, str. 234-236.. BORIS КIDRIC, SAВR!ANA DELA, П, 1942. 161ORGANIZACIONI I KADROVSKI ZADACIPARTIJE"'Iako ј~ o~.и~at~rski t~ror na~eo ~artiji strahovite gиbltke,neosporna зе сmзешса da зе ona 1 broзno, i politicki izvanrednoporasla. · Ako иporedimo, na primer, danasnje organizacionostanje ~art!je и takozv~oj Ljиbljanskoj provinciji sa stanjemkakvo з е ~il~ 1940. godine,. ~?-da је odrzavana Druga partijskakonfe~enc1з_a, onda _treba rec1 da 1940. и seljackim predelimaD_olel?-~ske 1 N~tranзske gotovo nismo ni imali partijskи orgaшzaclJи,~ok зе ?.anas ima~o, i to siroko razgranatu. Dalje,1940. godine partlзska orgaшzacija bila је neиporedivo slabljepovezana sa masama radnog naroda nego danas. Ali, pre svegamora~o ~~nstatovat_i SJ?-aza_n ~rojni i politicki porast partijskeorgall!-zac1Je. и s~moJ ~ЈиЬlзаш .. Ljиbljanski partijski okrug po­~tao Је onaJ ne1scrpш rezervoar koji је dao najvise kadrova1 za terenski politicki rad, i za slovenackи partizanskи vojsku.P~jska organizacija u ljubljanskom okrugu se stvarno afir­IШsala kao voda narodnih masa и tom okrugu, а иjedno i kaonajjaci st.~b oslobo~ack~ borbe celokupnog slovenackog naroda.P?-rt~зske orgaшzac1Je и Gorenjskoj i Stajerskoj dozivelesи naзteze .~apade ok;tpatora. Uprkos trenиtnih okupatorovihиspeha, kоз1 sи nekoliko риtа bili tako zamasni da. је Gestapopohapsio сео vodeci partijski kadar, ipak nemackim fasis~ckimd~ela~ma nig~e i nikad nije poslo za rukom da prekmиkontmшtet partlJSkog rada. Partija је ponovo i svudaиspo~tavljala svoja uporista i organizacije i ocigledno pokazala~а .~kakav. fasi~ticki teror ne moze da је unisti, ako је njenalini]a pravilna 1 ako је partijski moral njenih aktivista dovoljnocvrst i odgovara visokim zahtevima nase Partije. 2* Tekst је objavljen u julu, bez potpisa u Delu 4/1942· vid Dokum~ntiljudske тevolucije v Sloveniji, П, d~k. 158, ~tr. 44~47.' •Na, Vinju nad Dolom kod LjuЬljane odrzana је 29. i 30. juna1940. Тrеса, а ne Druga konferencija КРS· u njenom radu ucestvovalisu i Josip Broz Тito, Edvard Kardelj, <strong>Boris</strong>' Кidric тоnе ToтSic i drugi,а. tada је izabran i Centralni komitet КРS.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!