Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor
Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor
Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
KOMITET ZA PODZEMNU EKSPLOATACIJU YU ISSN: 1451-0162<br />
MINERALNIH SIROVINA UDK: 622<br />
UDK: 711.455(045)=861<br />
Izvod<br />
Gordana Milentijević*, Blagoje Nedeljković*<br />
TERMOMINERALNE VODE BANJSKE, POTENCIJALNOST,<br />
KVALITET, MOGUĆNOST KORIŠĆENJA<br />
U ovom radu prezentovani su rezultati dosadašnjih saznanja o termomineralnim vodama<br />
Banjske u smislu uslova formiranja, geneze, ocene potencijalnosti, kvaliteta i mogućnosti<br />
iskorišćavanja. U cilju objašnjenja određenih karakteristika termomineralnih voda izvedena su i<br />
neophodna terenska, pre svega geološka i hidrogeološka istraživanja kao i laboratorijska<br />
istraživanja. Značaj istraživačkog procesa se ogleda u praktičnoj primeni, što su rezultati<br />
istraživanja i poka<strong>za</strong>li.Termomineralne vode Banjske oslikavaju uslove nastanka i nalaze primenu,<br />
kao lekovite vode, <strong>za</strong> ekološku i profitabilnu poljoprivrednu proizvodnju i u industriji.<br />
Ključne reči: termomineralna voda, uslovi formiranja, fizičko-hemijske karakteristike,<br />
balneološke karakteristike, mogućnosti korišćenja.<br />
UVOD<br />
Termomineralne vode Banjske su<br />
posledica brojnih tektonskih i vulkanskih<br />
aktivnosti u prošlosti. Zahvaljujući svojoj<br />
toploti i lekovitosti vode Banjske su<br />
korišćene još <strong>za</strong> vreme vladavine kralja<br />
Stefana Uroša II Milutina, našta ukazuju<br />
arheološka istraživanja grada kralja<br />
Milutina u Banjskoj. Cilj ovog rada je da se<br />
da sinte<strong>za</strong> dosadašnjih saznanja, kao i<br />
saznanja proistekla novim, geološkim,<br />
hidrogeološkim i laboratorijskim istraživanjima<br />
(fizičko-hemijske analize, balneološke<br />
analize i dr.), u smislu ocene potencijalnosti,<br />
geneze, kvaliteta i mogućnosti<br />
korišćenja termomineralnih voda.<br />
Selo Banjska se nalazi na dvanaestom<br />
kilometru severo<strong>za</strong>padno od Kosovske<br />
Mitrovice, na jugoistočnim padinama<br />
Rogozne (1.504 m), na 533 m nadmorske<br />
* Univerzitet u Prištini, Fakultet tehničkih nauka Kosovska Mitrovica<br />
visine. Organizovano korišćenje termomineralnih<br />
voda u balneoterapeutske svrhe<br />
<strong>za</strong>početo je nakon drugog svetskog rata. Do<br />
pre desetak godina banja je predstavljala<br />
poznato lečilište na ovim prostorima, gde je<br />
boravilo i do 5.000 gostiju. O izgledu banje<br />
brinuo je RMHK „Trepča” u čijem sastavu<br />
se nalazi. Stagnacijom rada RMHK<br />
„Trepča” banja se postepeno <strong>za</strong>postavljala i<br />
sada je gotovo napuštena, skoro bez<br />
korisnika.<br />
GEOLOŠKI SASTAV I TEKTONSKI<br />
SKLOP ŠIRE OKOLINE BANJSKE<br />
Kada se opisuju kartirane jedinice<br />
izdvojene na Rogozni, posebna pažnja<br />
posvećuje se onim jedinicama koje su<br />
značajne <strong>za</strong> olovo-cinkovo orudnjenje. To su<br />
tvorevine višefaznog tercijarnog magma-<br />
Broj 1,2010. 147<br />
RUDARSKI RADOVI