Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor
Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor
Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
i spoljašnjih odlagališta PK "Potrlica”.<br />
Aluvijalni peskovito-šljunkoviti sedimenti<br />
imaju površinu od 4 km 2 , a širina aluvijona<br />
Ćehotine varira 25 – 600 m. Nivo izdani je<br />
u direktnoj <strong>za</strong>visnosti od promena nivoa<br />
vode u reci. U periodu niskog vodostaja<br />
dreniranje izdani se vrši ili isticanjem u<br />
rečni tok, ili proceđivanjem u delu gde su<br />
aluvijalne naslage nataložene preko krečnjaka<br />
gde prihranjuje pukotinsko – karstnu<br />
izdan. Debljina šljunka i peska varira 0,30<br />
– 2,55 m, a prosečna iz 10 bušotina je 1,60<br />
m. U severnom i severo<strong>za</strong>padnom delu P.K<br />
"Potrlica” u otkopanom prostoru formirano<br />
je unutrašnje odlagalište. Deponovani su<br />
krovinski laporci i prateće naslage debljina<br />
preko 25 m. Pre nasipavanja, u prostoru<br />
unutrašnjeg odlagališta registrovana su dva<br />
izvora na koti 708 i 704 m. Preko njih odložene<br />
su iskopane mase bez prethodne<br />
drenaže, pa oni utiču na hranjenje izdani u<br />
odloženim masama, koja se drenira preko<br />
izvora u njenom podnožju. Procenjena<br />
zbirna izdašnost izvora je približno 10 l/s.<br />
U delu gde odložene mase leže preko nagnute<br />
podloge krečnjaka, dreniranje izdani<br />
se vrši i u krečnjački masiv.<br />
Pukotinski tip izdani je u krovinskim<br />
laporcima ali i u samom ugljenom sloju.<br />
Srednja debljina laporca je 41 m, a maksimalna<br />
131 m. Laporci su uslojeni i<br />
različitog pada od 15 – 48º. Ispucalost<br />
stena u površinskom delu je veća od dubljih<br />
delova. Laporci se prostiru na površini<br />
od 7 km 2 što se poklapa sa površinom<br />
rasprostranjenja ugljenog sloja. Prihranjivanje<br />
izdani vrši se infiltracijom atmosferske<br />
vode, infiltracijom iz aluviona reke<br />
Ćehotine i infiltracijom vode iz trijaskih<br />
krečnjaka u obodnom delu ležišta (akumulacija<br />
Durutovići). Dreniranje izdani vrši<br />
se frontalnim procurivanjem sa isticanjem<br />
podzemnih voda duž etaža ili preko koncentrisanih<br />
izvora duž kontakta svetlosivih<br />
ispucalih i tamnosivih kompaktnih laporaca<br />
kao i na kontaktu glavnog ugljenog<br />
sloja i njegove krovine. Izdašnost izvorišnih<br />
zona varira. Kartiranjem je registrovano<br />
više zona procurivanja i isticanja<br />
od najviših do najdubljih radnih etaža u<br />
južnom delu kopa, izdašnosti od 1 l/s do<br />
preko 10 l/s. Izdan u laporcima je sa slobodnim<br />
nivoom. Dubina do izdani je 5 –<br />
50 m. U ugljenoj seriji debljine 20 m, gde<br />
pored glavnog sloja postoje još dva ili tri<br />
ugljena sloja debljine do 15 m, formirana<br />
je pukotinska izdan. Izdan je formirana u<br />
delu gde su tektonski stvarani sistemi pukotina<br />
i raseda. Glavno napajanje vodom<br />
izdani dolazi iz istočnog i centralnog dela<br />
basena, južno od otkopnog fronta P.K<br />
"Potrlica", gde sloj uglja leži direktno na<br />
krečnjacima. Hranjenje izdani u uglju moguće<br />
je i iz krovinskih laporaca, ali su to<br />
slabiji izvori prihranjivanja u odnosu na<br />
karstnu izdan.<br />
Karstni tip izdani je u trijaskim krečnjacima,<br />
a prostor kopa "Potrlica" je samo<br />
deo velike i prostrane akumulacije koja se<br />
prostire na površini od oko 500 km 2 .<br />
Krečnjaci su podina neogenim naslagama<br />
u celom basenu, a takođe izgrađuju severni<br />
i istočni obod basena. Istražnim<br />
bušenjem krečnjaci sa samo nabušeni, a u<br />
gro slučajeva bušotine su <strong>za</strong>vršavane u<br />
neogenu, pa se procenjuje da debljina<br />
krečnjaka iznosi više stotina metara, dok<br />
ba<strong>za</strong> karstifikacije nije jasno definisana. U<br />
delu gde su krečnjaci otkriveni izdan je sa<br />
slobodnim nivoom. U izvorištima<br />
“Tvrdaš” i „”Kutlovača” potvrđena je<br />
osobina karsta da se NPV spušta sledeći<br />
kotu isticanja. Usled eksploatacije kote<br />
isticanja vrela “Tvrdaš” i povremenog<br />
vrela “Kutlovača”, spuštene su sa 775,3 m<br />
na 660 m, što je dovelo i do generalnog<br />
spuštanja NPV u karstnoj izdani. U delu<br />
gde su krečnjaci pokriveni neogenom<br />
NPV je subarteski. Prisustvo karstne izdani<br />
je konstatovano u svakoj bušotini<br />
<strong>za</strong>vršenoj u podini basena. Oscilacije<br />
nivoa izdani su blage i ujednačene sa jasnim<br />
uticajem padavina. Za ovo područje<br />
prosečne padavine iznose 795,2 mm/god. i<br />
od te količine veći deo ponire i vrši veoma<br />
obilno hranjenje izdani. Prema literaturnim<br />
podacima <strong>za</strong> krečnjake efektivna<br />
infiltracija padavina može da iznosi<br />
Broj 1,2010. 90<br />
RUDARSKI RADOVI