24.02.2013 Views

Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor

Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor

Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

i spoljašnjih odlagališta PK "Potrlica”.<br />

Aluvijalni peskovito-šljunkoviti sedimenti<br />

imaju površinu od 4 km 2 , a širina aluvijona<br />

Ćehotine varira 25 – 600 m. Nivo izdani je<br />

u direktnoj <strong>za</strong>visnosti od promena nivoa<br />

vode u reci. U periodu niskog vodostaja<br />

dreniranje izdani se vrši ili isticanjem u<br />

rečni tok, ili proceđivanjem u delu gde su<br />

aluvijalne naslage nataložene preko krečnjaka<br />

gde prihranjuje pukotinsko – karstnu<br />

izdan. Debljina šljunka i peska varira 0,30<br />

– 2,55 m, a prosečna iz 10 bušotina je 1,60<br />

m. U severnom i severo<strong>za</strong>padnom delu P.K<br />

"Potrlica” u otkopanom prostoru formirano<br />

je unutrašnje odlagalište. Deponovani su<br />

krovinski laporci i prateće naslage debljina<br />

preko 25 m. Pre nasipavanja, u prostoru<br />

unutrašnjeg odlagališta registrovana su dva<br />

izvora na koti 708 i 704 m. Preko njih odložene<br />

su iskopane mase bez prethodne<br />

drenaže, pa oni utiču na hranjenje izdani u<br />

odloženim masama, koja se drenira preko<br />

izvora u njenom podnožju. Procenjena<br />

zbirna izdašnost izvora je približno 10 l/s.<br />

U delu gde odložene mase leže preko nagnute<br />

podloge krečnjaka, dreniranje izdani<br />

se vrši i u krečnjački masiv.<br />

Pukotinski tip izdani je u krovinskim<br />

laporcima ali i u samom ugljenom sloju.<br />

Srednja debljina laporca je 41 m, a maksimalna<br />

131 m. Laporci su uslojeni i<br />

različitog pada od 15 – 48º. Ispucalost<br />

stena u površinskom delu je veća od dubljih<br />

delova. Laporci se prostiru na površini<br />

od 7 km 2 što se poklapa sa površinom<br />

rasprostranjenja ugljenog sloja. Prihranjivanje<br />

izdani vrši se infiltracijom atmosferske<br />

vode, infiltracijom iz aluviona reke<br />

Ćehotine i infiltracijom vode iz trijaskih<br />

krečnjaka u obodnom delu ležišta (akumulacija<br />

Durutovići). Dreniranje izdani vrši<br />

se frontalnim procurivanjem sa isticanjem<br />

podzemnih voda duž etaža ili preko koncentrisanih<br />

izvora duž kontakta svetlosivih<br />

ispucalih i tamnosivih kompaktnih laporaca<br />

kao i na kontaktu glavnog ugljenog<br />

sloja i njegove krovine. Izdašnost izvorišnih<br />

zona varira. Kartiranjem je registrovano<br />

više zona procurivanja i isticanja<br />

od najviših do najdubljih radnih etaža u<br />

južnom delu kopa, izdašnosti od 1 l/s do<br />

preko 10 l/s. Izdan u laporcima je sa slobodnim<br />

nivoom. Dubina do izdani je 5 –<br />

50 m. U ugljenoj seriji debljine 20 m, gde<br />

pored glavnog sloja postoje još dva ili tri<br />

ugljena sloja debljine do 15 m, formirana<br />

je pukotinska izdan. Izdan je formirana u<br />

delu gde su tektonski stvarani sistemi pukotina<br />

i raseda. Glavno napajanje vodom<br />

izdani dolazi iz istočnog i centralnog dela<br />

basena, južno od otkopnog fronta P.K<br />

"Potrlica", gde sloj uglja leži direktno na<br />

krečnjacima. Hranjenje izdani u uglju moguće<br />

je i iz krovinskih laporaca, ali su to<br />

slabiji izvori prihranjivanja u odnosu na<br />

karstnu izdan.<br />

Karstni tip izdani je u trijaskim krečnjacima,<br />

a prostor kopa "Potrlica" je samo<br />

deo velike i prostrane akumulacije koja se<br />

prostire na površini od oko 500 km 2 .<br />

Krečnjaci su podina neogenim naslagama<br />

u celom basenu, a takođe izgrađuju severni<br />

i istočni obod basena. Istražnim<br />

bušenjem krečnjaci sa samo nabušeni, a u<br />

gro slučajeva bušotine su <strong>za</strong>vršavane u<br />

neogenu, pa se procenjuje da debljina<br />

krečnjaka iznosi više stotina metara, dok<br />

ba<strong>za</strong> karstifikacije nije jasno definisana. U<br />

delu gde su krečnjaci otkriveni izdan je sa<br />

slobodnim nivoom. U izvorištima<br />

“Tvrdaš” i „”Kutlovača” potvrđena je<br />

osobina karsta da se NPV spušta sledeći<br />

kotu isticanja. Usled eksploatacije kote<br />

isticanja vrela “Tvrdaš” i povremenog<br />

vrela “Kutlovača”, spuštene su sa 775,3 m<br />

na 660 m, što je dovelo i do generalnog<br />

spuštanja NPV u karstnoj izdani. U delu<br />

gde su krečnjaci pokriveni neogenom<br />

NPV je subarteski. Prisustvo karstne izdani<br />

je konstatovano u svakoj bušotini<br />

<strong>za</strong>vršenoj u podini basena. Oscilacije<br />

nivoa izdani su blage i ujednačene sa jasnim<br />

uticajem padavina. Za ovo područje<br />

prosečne padavine iznose 795,2 mm/god. i<br />

od te količine veći deo ponire i vrši veoma<br />

obilno hranjenje izdani. Prema literaturnim<br />

podacima <strong>za</strong> krečnjake efektivna<br />

infiltracija padavina može da iznosi<br />

Broj 1,2010. 90<br />

RUDARSKI RADOVI

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!