12.05.2015 Views

Against communalism of the best-loser system - Lalit Mauritius

Against communalism of the best-loser system - Lalit Mauritius

Against communalism of the best-loser system - Lalit Mauritius

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

enn stil lavi plizumwen idantik e tu dimunn mizer ena enn lot stil lavi. Sa nu tu kapav verifye li.<br />

Nimport ki kreatir depi lespas pu kapav truv sa.<br />

Dan Moris, “kominote” pena mem enn baz zeografik, kot frontyer ki separ bann pei ena enn<br />

lekzistans istorik, fizik. Malgre tusala ena ideolozi kominote. Langaz pa determinn kominote<br />

nonpli. Ena “kominote” kapav koz plizyer langaz ubyin plizyer “kominote” partaz enn mem<br />

langaz. Sa usi pa afebli ideolozi kominote.<br />

Nu dimann nu-mem kifer sa kumsa? Kimanyer enn fabrikasyon ideolozik kapav pli for ki<br />

realite?<br />

Nu tu kone ki listwar ranpli avek lekzamp ki demontre kuma ideolozi tenas – sa li zisteman<br />

akoz nu tu nu pe san relas re-prodwir li, re-invant li, dan nu lavi tulezur. Mem si li destriktif.<br />

Anmemtan, nu realize ki danze kominalism ena.<br />

Nu tu ena akse a radyo, televisyon. Nu tu kone kimanyer kominalism finn antrenn ena lepep dan<br />

lager sivil irasyonel ek initil – depi Rwannda ziska Lebanonn, depi Lend ziska Lairland, depi<br />

ex-Yugoslavi ziska Lalzeri. Fors dimunn rant dan enn klasifikasyon e lerla fer zot azir depi<br />

“andan” sa kategori-la. Mem kan nu pe truv mem vizyon orib divan nu lizye dan Moris, nu<br />

kontinye reprodwir sa mem ideolozi ki riske antrenn nu lafin si sertenn kondisyon reyni.<br />

Politik: Kominote ek Kominalism<br />

Zis avan lendepandans, tu parti politik alepok ti kwar dan kominote ek dan kominalism.<br />

Pu et plis presi, zot ti truve ki sa de mo “kominote” e “kominalism” vedir mem zafer.<br />

Tu parti alepok ti kwar dan “realite” kominote. Lider parti politik ti mem truv enn lavantaz<br />

ladan. Zot ti truve ki balans kritik ant lafors ekonomik ek lafors deklas pu sanze otur lepok<br />

lindepandans. Kan pe ena sa sanzman dan balans de fors, bann politisyin oportinis truv li<br />

moman ideal pu fann propagann lor kominote ek kominalism pu ki zot gayn “enn lavantaz”<br />

(byin suvan enn lavantaz ekonomik direk pu zot klan).<br />

Ena de zafer pu rapel lor kominalism: “Kominalism” li tultan fer sanse pu defann kont latak, an<br />

swadizan “selfdifenns”. Kan get byen, “kominalism” tultan permet gayn kit lavantaz ekonomik<br />

dan kurterm Kominalism “inosan” pa ekziste.<br />

Grup Advance, ki ti anfet pran kontrol total lor Parti Travayis, ti proklam limem kuma<br />

reprezantan “Kominote Indo-Morisyen”; zot ti dekrir kimanyer akoz rasism ek ideolozi antiimigran,<br />

sa “kominote”-la pa finn reysi avanse. Enn kudey lor Ruls Advance fer li byin kler ki<br />

Grup Advance ti reprezant zintere enn ti-burzwazi ki ti bloke de kote. Enn kote politik kolonyal<br />

Britanik ti pe anpes bann pr<strong>of</strong>esyonel monte dan bann post kol blan. E lot kote oligarsi pwisan<br />

ek enn ansyen burzwazi komersyal ti pe anpes ti-burzwazi vinn bann kapitalist. Sa pa ti ena<br />

nanye pu fer ek kominote, li ti plito ena pu fer avek klas.<br />

PMSD li, li ti vasiye ant pretann li reprezant “tu bann minorite” e lerla sanse reprezant<br />

“kominote Kreol”. PMSD ti anfet kont Lindepandans parski sa ti menas puvwar ekonomik<br />

anplas. Azute ar sa, PMSD finn tuletan ena enn rol supsonab dan agrav konsyans kominal e kree<br />

friksyon kominal. PMSD ti fer kwar ki tu “Morisyin” ti menase par “peril Endu”. Li ti dir ki kan<br />

vag imigran depas nomb “Morisyin otantik”, pu inpoz relizyon etranze ek labiyman etranze lor<br />

tu dimunn. Anfet, PMSD ti reprezant lentere ansyen puvwar ekonomik setadir oligarsi disik e<br />

monopol enpor-expor ek lentere ti-burzwazi ki ti deza an plas. Ankor enn fwa, sa li akoz klas<br />

plito ki akoz kominote.<br />

Comité d'Action Musulmane, kuma so nom mem dir li ti kareman ralye elekter lor baz zot<br />

apartenans a kategorizasyon “Muslim”. Me, CAM so politik finn tultan an faver enn seksyon<br />

burzwazi komersyal dan Porlwi. CAM ti telman ena enn oryantasyon de klas an faver burzwazi<br />

komersyal dan Porlwi ki li premye parti parmi bann parti avan lendepandans pu perdi totalite so<br />

baz uvriye kan sa nuvo muvman MMM ranforsi. Sa li kumanse depi 1969 vini mem.<br />

Apre Lindepandans, “bagar rasyal” vinn expoz lozik orib politik kominote ek kominalism.<br />

Dan bagar rasyal buku dimunn finn truv lamor, ena finn vyole, ena finn perdi lame e buku buku<br />

ankor inn blese. Ankor pli buku finn kit zot lakaz sove.<br />

Sa vyolans kominal-la, zame pa finn afront seki li vedir ek travers li. Pa finn ena purswit kont<br />

seki kupab e pa finn ziz bann kupab. Larme Britanik ki ti aret bagar. Ti retablir “lord” an esanz<br />

pu ki pena okenn purswit. Seki ti kupab ti zis mars-marse libreman a lepok ek ankor pe marsmarse<br />

libreman zordi.<br />

Ena finn vinn bann dimunn inportan e zordi zot pe mem pran laparol lor platform piblik.<br />

Sa konfli irasyonel-la finn zis kit li kumsa, aret koz li.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!