Against communalism of the best-loser system - Lalit Mauritius
Against communalism of the best-loser system - Lalit Mauritius
Against communalism of the best-loser system - Lalit Mauritius
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
enn stil lavi plizumwen idantik e tu dimunn mizer ena enn lot stil lavi. Sa nu tu kapav verifye li.<br />
Nimport ki kreatir depi lespas pu kapav truv sa.<br />
Dan Moris, “kominote” pena mem enn baz zeografik, kot frontyer ki separ bann pei ena enn<br />
lekzistans istorik, fizik. Malgre tusala ena ideolozi kominote. Langaz pa determinn kominote<br />
nonpli. Ena “kominote” kapav koz plizyer langaz ubyin plizyer “kominote” partaz enn mem<br />
langaz. Sa usi pa afebli ideolozi kominote.<br />
Nu dimann nu-mem kifer sa kumsa? Kimanyer enn fabrikasyon ideolozik kapav pli for ki<br />
realite?<br />
Nu tu kone ki listwar ranpli avek lekzamp ki demontre kuma ideolozi tenas – sa li zisteman<br />
akoz nu tu nu pe san relas re-prodwir li, re-invant li, dan nu lavi tulezur. Mem si li destriktif.<br />
Anmemtan, nu realize ki danze kominalism ena.<br />
Nu tu ena akse a radyo, televisyon. Nu tu kone kimanyer kominalism finn antrenn ena lepep dan<br />
lager sivil irasyonel ek initil – depi Rwannda ziska Lebanonn, depi Lend ziska Lairland, depi<br />
ex-Yugoslavi ziska Lalzeri. Fors dimunn rant dan enn klasifikasyon e lerla fer zot azir depi<br />
“andan” sa kategori-la. Mem kan nu pe truv mem vizyon orib divan nu lizye dan Moris, nu<br />
kontinye reprodwir sa mem ideolozi ki riske antrenn nu lafin si sertenn kondisyon reyni.<br />
Politik: Kominote ek Kominalism<br />
Zis avan lendepandans, tu parti politik alepok ti kwar dan kominote ek dan kominalism.<br />
Pu et plis presi, zot ti truve ki sa de mo “kominote” e “kominalism” vedir mem zafer.<br />
Tu parti alepok ti kwar dan “realite” kominote. Lider parti politik ti mem truv enn lavantaz<br />
ladan. Zot ti truve ki balans kritik ant lafors ekonomik ek lafors deklas pu sanze otur lepok<br />
lindepandans. Kan pe ena sa sanzman dan balans de fors, bann politisyin oportinis truv li<br />
moman ideal pu fann propagann lor kominote ek kominalism pu ki zot gayn “enn lavantaz”<br />
(byin suvan enn lavantaz ekonomik direk pu zot klan).<br />
Ena de zafer pu rapel lor kominalism: “Kominalism” li tultan fer sanse pu defann kont latak, an<br />
swadizan “selfdifenns”. Kan get byen, “kominalism” tultan permet gayn kit lavantaz ekonomik<br />
dan kurterm Kominalism “inosan” pa ekziste.<br />
Grup Advance, ki ti anfet pran kontrol total lor Parti Travayis, ti proklam limem kuma<br />
reprezantan “Kominote Indo-Morisyen”; zot ti dekrir kimanyer akoz rasism ek ideolozi antiimigran,<br />
sa “kominote”-la pa finn reysi avanse. Enn kudey lor Ruls Advance fer li byin kler ki<br />
Grup Advance ti reprezant zintere enn ti-burzwazi ki ti bloke de kote. Enn kote politik kolonyal<br />
Britanik ti pe anpes bann pr<strong>of</strong>esyonel monte dan bann post kol blan. E lot kote oligarsi pwisan<br />
ek enn ansyen burzwazi komersyal ti pe anpes ti-burzwazi vinn bann kapitalist. Sa pa ti ena<br />
nanye pu fer ek kominote, li ti plito ena pu fer avek klas.<br />
PMSD li, li ti vasiye ant pretann li reprezant “tu bann minorite” e lerla sanse reprezant<br />
“kominote Kreol”. PMSD ti anfet kont Lindepandans parski sa ti menas puvwar ekonomik<br />
anplas. Azute ar sa, PMSD finn tuletan ena enn rol supsonab dan agrav konsyans kominal e kree<br />
friksyon kominal. PMSD ti fer kwar ki tu “Morisyin” ti menase par “peril Endu”. Li ti dir ki kan<br />
vag imigran depas nomb “Morisyin otantik”, pu inpoz relizyon etranze ek labiyman etranze lor<br />
tu dimunn. Anfet, PMSD ti reprezant lentere ansyen puvwar ekonomik setadir oligarsi disik e<br />
monopol enpor-expor ek lentere ti-burzwazi ki ti deza an plas. Ankor enn fwa, sa li akoz klas<br />
plito ki akoz kominote.<br />
Comité d'Action Musulmane, kuma so nom mem dir li ti kareman ralye elekter lor baz zot<br />
apartenans a kategorizasyon “Muslim”. Me, CAM so politik finn tultan an faver enn seksyon<br />
burzwazi komersyal dan Porlwi. CAM ti telman ena enn oryantasyon de klas an faver burzwazi<br />
komersyal dan Porlwi ki li premye parti parmi bann parti avan lendepandans pu perdi totalite so<br />
baz uvriye kan sa nuvo muvman MMM ranforsi. Sa li kumanse depi 1969 vini mem.<br />
Apre Lindepandans, “bagar rasyal” vinn expoz lozik orib politik kominote ek kominalism.<br />
Dan bagar rasyal buku dimunn finn truv lamor, ena finn vyole, ena finn perdi lame e buku buku<br />
ankor inn blese. Ankor pli buku finn kit zot lakaz sove.<br />
Sa vyolans kominal-la, zame pa finn afront seki li vedir ek travers li. Pa finn ena purswit kont<br />
seki kupab e pa finn ziz bann kupab. Larme Britanik ki ti aret bagar. Ti retablir “lord” an esanz<br />
pu ki pena okenn purswit. Seki ti kupab ti zis mars-marse libreman a lepok ek ankor pe marsmarse<br />
libreman zordi.<br />
Ena finn vinn bann dimunn inportan e zordi zot pe mem pran laparol lor platform piblik.<br />
Sa konfli irasyonel-la finn zis kit li kumsa, aret koz li.