Against communalism of the best-loser system - Lalit Mauritius
Against communalism of the best-loser system - Lalit Mauritius
Against communalism of the best-loser system - Lalit Mauritius
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
E asterla, 30 banane plitar, nu kot enn lot turnan inportan. Nu dan enn sa bann lepok kot nu<br />
kapav predir ki kominalism (enn melanz prezize rasyal e sovinism relizye) pu lev so latet ankor<br />
enn kut.<br />
Nu dan sa moman listwar kot fek ena proklamasyon repiblik e dan sa mem moman dan listwar<br />
pe ena nuvo reglemantasyon GATT pu dominn lord mondyal kuma nu pe truve dan politik<br />
privatizasyon FMI/Labank Mondyal. Dan enn lepok parey, nu kapav atann ki pu ena enn<br />
ranforsisman tu kalite kuran politik kominal kan miray ki bar kominalism finn afebli.<br />
Ki finn an fet arive politikman depi Lindepandans, depi “bagar rasyal”?<br />
MMM (dan tu so form, ki li MMM, MSM, RMM) finn devlope kuma enn lider ideolozik apartir<br />
1970 ziska 1995. MMM ti ena enn langazman pr<strong>of</strong>on depi so fondasyon an 1969 pu fini<br />
kominalism.<br />
Ki exakteman MMM so analiz lor kominote e kominalism? Kimanyer MMM ki ti lev kont<br />
politik kominal pa finn resi fini kominalism? Kimanyer tu le trwa but MMM (MMM, MSM ek<br />
RMM) finn ariv vinn parey kuma bann ki sem politik kominal? Kimanyer politik “<strong>Lalit</strong> de klas<br />
pa lalit de ras” finn fer enn viraz konple pu vinn “lalit de ras”?<br />
MMM ti ena de pozisyon ideolozik ki finn pr<strong>of</strong>ondeman mark nu tu ideolozikman. Sa de lide<br />
finn preske vinn manyer panse buku dimunn.<br />
Premye, MMM depi kumansman so listwar finn tultan mintenir ki “kominote” ek “kominalis”<br />
zot de zafer kompletman diferan.<br />
MMM finn mentenir ki “kominote” li enn zafer ki ekziste, li enn fe e li enn “bon kiksoz”.<br />
Par kont, “kominalism” sa li enn lot zafer e li kapav “enn move kiksoz”. Enn “kominalis” dapre<br />
sa rezonnman-la, li kikenn ki “servi kominalism”. Sa kalite argiman turn an ron ti devet fer nu<br />
tu supsone ki li enn argiman vid; nu ti bizin devine ki par mank kuraz MMM ti pe evit liye<br />
kominote ek kominalis. Sa pozisyon inisyal MMM ki ankor ezemonik, dir ki enn kominalist li<br />
kikenn ki servi kominalism pu lavantaz politik. Sa tusel, zot dir, ki enn move kiksoz. Me lot<br />
kote, MMM finn tultan mentenir e kontinye mentenir ki “kominote” li enn senp fe, enn realite<br />
siko-sosyal; enn form “idantite” ki fer dimunn ena kit reper. Sa lide ezemonik mintenir ki san sa<br />
idantite-la, dimunn pu perdi zot reper. Avek enn tel definisyon, pandan buku lane MMM finn<br />
invant enn stratezi politik avek so arsenal taktik baze lor kominote. Samem ki MMM so<br />
adverser apel “MMM so kominalism syantifik”. MMM so bann adverser zot usi zot servi mem<br />
kalite kominalism.<br />
MMM, MSM ek RMM depi 1981 li pa ti zis zot bi politik pu ena enn form milti-kominalism,<br />
enn espes milti-fondamantalist, li ti osi prezan dan zot taktik politik tulezur.<br />
Dezyem, MMM dir ki ena enn eksepsyon e PT dakor ar li. MMM dir ena enn form<br />
“kominalism” ki par limem li pa move. Li apel sa “<strong>communalism</strong>e de défence”. MMM dir si<br />
kikenn servi kominalism mem si li pu tir enn kapital politik, li pa neseserman enn move kiksoz<br />
si li an selfdifenns. Kumsa ki PT ti servi kominalism Endu pu li defann kont NMU e klas<br />
posedan rasist. Osi absird ki li kapav paret, kumsa ki MMM u MSM ariv truve ki se “kominote<br />
Endu ki opuvwar” kan PT (u MSM apre li) vinn opuvwar. Si lezot dimunn servi kominalism<br />
kont puvwar, zot pu apel sa “<strong>communalism</strong>e de défence”. MMM u MSM pa pu truv sa enn<br />
move kitsoz. Kumsa Paul Berenger depi 1983 pa ezite pu servi vye refren Gaetan Duval<br />
“minorités persécutées”. Li pa truv sa enn move kiksoz. MMM pu kontinye servi sa kalite<br />
langaz, sirtu kan zot bizin enn zistifikasyon pu sutenir yerarsi Legliz Katolik (pa fer naryen<br />
kanmem komye reaksyoner sa yerarsi so bann demand ete). Par examp kan MMM pran<br />
pozisyon kont GN 114 (enn regulesyonn kont diskriminasyon) ubyen kan li sutenir demand<br />
bann integris pu Muslim Personal Law. Lerla pu retablir “labalans”, MMM pare pu sutenir<br />
nenport ki lobi kominal Endu e pu swiv M Atal Biharee Vajpayee, lider BJP, partu dan Moris<br />
kan li ti an vizit isi. MSM li organiz renyon prive separe ar dimunn diferan kominote.<br />
Sa pu donn enn lide ki kalite miray kont kominalism MMM ete. So pozisyon endefandab lor<br />
“kominote”, lefet ki li pa fer lyen ant “kominote” ek “kominalism”, ek so lide ki ena serten<br />
kalite kominalism ki “bon” finn amenn ekrulman MMM kuma enn lafors pu konbat<br />
kominalism. MMM (sirtu MSM ek MMM me usi RMM) zordi reprezant kominalism<br />
personifye. Parey kuma PT ek PMSD avan li. Kan lafors MMM kuma enn miray antikominalism<br />
finn ekrule apartir 1981 vini mem, klasifikasyon ek kategorizasyon kominal finn<br />
vinn pi dan pei partu.<br />
Sityasyon Grav<br />
Dimunn fer referans komsi ryen ete a “kominote mazoriter”, kumadir li enn fe. Lezot koz<br />
“puvwar Endu” kumadir li enn realite obzektiv. Premye Minis Jugnauth fer apel a “linite Endu”,