Sadržaj
Islamske teme - Saff.ba
Islamske teme - Saff.ba
- No tags were found...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Reportaža<br />
Prođoh Hercegovinom kroz gradove: Bedemima bosanskim<br />
Je li Livno što je nekad bilo?<br />
Posebni ukrasi Livna dugo<br />
su bile i brojne, davno<br />
porušene kule livanjskih<br />
uglednika i kapetana, među<br />
kojima su najduže izdržale<br />
zidine posljednjih livanjsih<br />
kapetana Firdusa, koji su<br />
protjerani predajom Livna<br />
Austro-Ugarskoj, pa se u<br />
tuđini Ali-beg Firdus u pjesmi<br />
nostalgično zapitao: Je li<br />
Livno što je nekad bilo?<br />
Piše: Ale Kamber, Livno<br />
15.03.2012.god.<br />
Kad<br />
K<br />
kauri Livno porobiše,<br />
Kporobiše vatrom zapališe/<br />
Kzarobiše trista djevojaka, među<br />
njima Atlagića Fatu/ Progovara kaurski<br />
vojvoda: ču li mene Atlagića Fato/ deder<br />
uzmi turski abdest na se, kod mene ga uzimati<br />
nećeš/ Odgovara Atlagića Fata: stani<br />
malo kaurski vojvodo/ ako dođe Velagića<br />
Ahmo, zor delija a moj ašiklija i tebi će abdest<br />
trebovati.”<br />
Bedem<br />
Livno je jedan od najstarijih gradova<br />
u BiH te stoga i jedan od kulturno-historijski<br />
najznačajnijih. Spominje se još u<br />
Povelji kneza Mutimira od 28.09.892.<br />
godine koju je potpisao p i livanjski župan<br />
Želimir. Po mnogima i jedan od najljepših<br />
gradova, posebno u proljeće, kad je Duman<br />
najbučniji, a Bistrica najplahovitija,<br />
i kad okolno zelenilo i behari bašča uokvire<br />
kameno arhitektonsko biserje, podno<br />
strmih litica, uzdignutih do najplavljeg<br />
nebeskog svoda na kugli zemaljskoj sa<br />
kojih puca prekrasan vidokrug na prostrano<br />
zeleno polje s jezerima i rijekama,<br />
te okolne masive Dinare, Tušnice, Cincara,<br />
Golije… Mnoštvo je arheoloških<br />
tragova koji upućuju na njegovu burnu i,<br />
sa kulturološkog aspekta gledano, bogatu<br />
prošlost. Grad je smješten na sjeveroistoku<br />
najprostranijeg kraškog polja u Evropi,<br />
na stjenovitim i strmim padinama<br />
visoravni Krug, uz bučni Duman s bazenom<br />
od 10 kvadratnih aršina na kojem<br />
su se svojevremeno okupljali učeni ljudi<br />
i derviši i u njega sa litica skakali odvažni<br />
Livnjaci, što i danas čine, premda je voda<br />
i ljeti hladna kao led. Grad se proteže na<br />
obje strane Bistrice, a zbog svog izuzetno<br />
povoljnog geostrateškog položaja i sjecišta<br />
puteva, bio je meta brojnim osvajačima:<br />
Dubrovčanima, Mlečanima, Hrvatima,<br />
bosanskim kraljevima, Turcima,<br />
Austro-Ugarima, Njemcima…<br />
I svi su oni ostavili tragove<br />
svoje kulture, ili nekulture<br />
i barbarstva. Livno se više puta<br />
moralo, kao ptica feniks, dizati<br />
iz pepela i svaki put je bilo ljepše<br />
i raznolikije u svakom pogledu.<br />
Međutim, po mnogima je<br />
svoj najveći procvat doživjelo<br />
u vrijeme otomanske uprave, a<br />
posebno u 16. i 17. stoljeću kad<br />
je bilo sjedište Kliškog sandžaka<br />
i bedem bosanski, kao i u vrijeme<br />
bosanskih kraljeva, ili u<br />
posljednjem ratu, u kojem je<br />
imalo i svoje “ljiljane” j i ima<br />
ih i dalje. Još je Evlija Čelebija<br />
zapisao da je ovaj lijepi bijeli<br />
grad, s kulama bijelim poput<br />
bisera na vrletnoj crvenoj stijeni<br />
(obronci Crvenica) sazidan<br />
od klesanog kamena u obliku<br />
badema. I danas su vidljivi tragovi<br />
Poletače, Ćošek, Efrem i<br />
Klanac kule iznad grada dok<br />
Vejs kula (pogrešno nazivana<br />
Nedostatak<br />
radnih mjesta<br />
i još uvijek<br />
snažna<br />
diskriminacija<br />
u svakom<br />
pogledu, te<br />
nedovoljna<br />
briga centralnih<br />
vlasti za rubna<br />
područja i<br />
otvorenost<br />
granica sigurno<br />
će doprinijeti<br />
još većoj<br />
migraciji iz<br />
ovih krajeva<br />
iz kojih se<br />
tradicionalno<br />
išlo u pečalbu.<br />
Smrt pretiče život<br />
Vujadinova) i dalje uspravna odolijeva,<br />
stražareći stoljećima iznad bijelog Livna koji<br />
je vremenom dobio sasvim nove konture,<br />
da bi u vrijeme socijalizma bile u obliku<br />
petokrake, proširene kracima izvan zidina<br />
Stare Čaršije, da bi najnovijim, postratnim<br />
prostornoplanskim protezanjem, gledano<br />
iz ptičje perspektive, grad počeo nalikovati<br />
na kakvu džinovsku kamenu letjelicu zabijenu<br />
u vrleti Bašajkovca iznad<br />
grada, ili na ogromnu stjenovitu<br />
pticu feniks, sletjelu da se<br />
napije Dumana i spremnu<br />
da se ponovo vine nebu pod<br />
oblake. “Posebni ukrasi Livna<br />
dugo su bile i brojne, davno<br />
porušene kule livanjskih uglednika<br />
i kapetana, među kojima<br />
su najduže izdržale zidine posljednjih<br />
livanjskih kapetana<br />
Firdusa, koji su protjerani predajom<br />
Livna Austro-Ugarskoj,<br />
pa se u tuđini Ali-beg Firdus<br />
u pjesmi nostalgično zapitao:<br />
Je li Livno što je nekad bilo?<br />
Izvanredno značajni ukrasi su<br />
bili i topovi Krnjo, Hajderbaba,<br />
Džaferbaba i Zelenko kod<br />
džamije Hadži Ahmeda Dukatara<br />
na Glavici, koje je Austro-Ugarska<br />
izmjestila u Beč,<br />
pa pet potkupolnih džamija (do<br />
danas sačuvane tri) po kojima<br />
je Livno u BiH bilo odmah iza<br />
Sarajeva, a imalo je u gradu još<br />
13 drugih džamija, mesdžida i<br />
23. mart - 1. džumade-l-ula<br />
23
Change language