Sadržaj
Islamske teme - Saff.ba
Islamske teme - Saff.ba
- No tags were found...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
i srebro nisu jedini ovosvjetski ukrasi<br />
(užici), zbog kojih bi se oni, koji ih nikada<br />
nisu posjedovali, mogli osjećati manje<br />
vrijednim ili uskraćenim, naprotiv, oni<br />
su samo jedan sitni djelić u širokom i<br />
raznolikom spektru ovosvjetskih užitaka<br />
(dobrota, blagodati), koji, sukladno<br />
Božijim nepromjenjivim zakonitostima,<br />
nikada neće biti jednako dostupni svim<br />
ljudima, zato bi njihova zabrana, pod<br />
spomenutim izgovorom (saosjećanje sa<br />
drugima), zapravo značila zabranu svih<br />
tih užitaka. Ova se vrsta argumentacije,<br />
u teoriji šerijatskog prava, naziva ilzamul-hasmi<br />
bi-l-hudžeti, dokazivanje vlastitog<br />
stava protivničkim argumentima<br />
(pobijanje protivničkih tvrdnji njegovim<br />
vlastitim argumentima). Jedan dio islamskih<br />
učenjaka razlog zabrane jedenja iz<br />
zlatnog i srebrenog posuđa vidi u lošim<br />
društveno-etičkim posljedicama koje ono<br />
proizvodi, od kojih su, svakako, najgore:<br />
rastrošnost (rasipništvo), uobraženost<br />
(oholost) i hvalisavost. Iako na prvi pogled<br />
djeluje da je to tako, dubljom analizom<br />
doći ćemo do sasvim suprotnih rezultata.<br />
Naime, da bi se određeno svojstvo<br />
moglo okarkterizirati kao zakonski razlog<br />
norme, potrebno je da zadovoljava,<br />
za to, predviđene uvjete, među kojima je<br />
posebno važna njegova konzistentnost<br />
(ittirad) d 7 , tj. važenje norme u<br />
svim situacijama u kojima, za<br />
nju, postoji pravni razlog. U<br />
slučaju spomenutog svojstva<br />
(rastrošnosti i uobraženosti)<br />
ne može se govoriti o konzistentnosti,<br />
iz prostog razloga<br />
što je ono prisutno i kod drugih<br />
vrsta skupocjenog posuđa,<br />
a koje, za razliku od zlatnog i<br />
srebrenog posuđa, nije samo<br />
po sebi zabranjeno.<br />
Pitanje posuda (posuđa)<br />
možemo posmatrati kroz<br />
prizmu još jednog važnog usulskog<br />
principa, a on je princip<br />
izvorne dopustivosti (ibaha). a<br />
Prema ovome principu sve<br />
stvari su, u osnovi, dopuštene<br />
(dozvoljene), osim onih za koje postoji<br />
konkretan (specijalan) dokaz da su zabranjene.<br />
U konkretnom slučaju, to bi značilo<br />
da su sve vrste posuda (posuđa), dozvoljene<br />
za upotrebu, u Šerijatom dozvoljene svrhe,<br />
bez obzira na vrstu materijala od kojeg su<br />
napravljene, izuzev zlatnih i srebrenih posuda<br />
i posuda koje su korištene za konzumiranje<br />
alkohola i pripremanje svinjskog<br />
mesa ili hrane koja sadrži sastojke svinjskog<br />
porijekla 8 , jer za ovo dvije vrste<br />
postoji specijalan dokaz zabrane.<br />
Uživanje u zlatu<br />
i srebru, svili i<br />
kadifi, i drugim,<br />
na ovom svijetu,<br />
djelimično<br />
ili potpuno<br />
zabranjenim<br />
ukrasima,<br />
rezervirano<br />
je za vjernike<br />
na budućem<br />
svijetu, kao<br />
nagrada<br />
za njihovu<br />
strpljivost i<br />
bespogovorno<br />
izvršavanje<br />
Božijih naredbi i<br />
propisa.<br />
Propisi<br />
1. Poslanikove, sallallahu<br />
alejhi ve sellem, riječi: “...one<br />
pripadaju njima (nevjernicima)<br />
na ovom, a vama na budućem<br />
svijetu’’, jasna su indicija da se<br />
ovdje radi o zabrani najvišeg<br />
ranga (haramu, tj. djelu kojeg<br />
je Zakonodavac imperativno<br />
zabranio i od čijeg činjenja se<br />
mora kategorički sustegnuti), a<br />
ne pokuđenom djelu (mekruh), h<br />
jer samo nešto što je strogo<br />
zabranjeno, može u isto vrijeme<br />
biti uskraćeno vjerniku,<br />
a dostupno nevjerniku, ili<br />
dostupno nevjerniku na ovom,<br />
a vjerniku na budućem svijetu.<br />
Zlatno i srebreno posuđe, u tom pogledu,<br />
nisu izuzetak. Naime, postoje i druge stvari<br />
koje su, u Šerijatu, tretirane na sličan način,<br />
kao što su vino, svila i zlatni nakit, ali i drugi<br />
zabranjeni ukrasi. Allah, dželle šanuhu,<br />
u suri Muhammed, kaže za vino: Zar je<br />
Džennet, koji je obećan onima koji se Allaha<br />
boje - u kome su rijeke od vode neustajale i rijeke<br />
od mlijeka nepromijenjena ukusa, i rijeke<br />
od vina, prijatna onima koji piju, i rijeke od<br />
meda procijeđenog i gdje ima voća svakovrsnog<br />
i oprosta od Gospodara njihova - zar je to<br />
23. mart - 1. džumade-l-ula<br />
41