Sadržaj
Islamske teme - Saff.ba
Islamske teme - Saff.ba
- No tags were found...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Knjige<br />
“100 najvećih bitaka” (koje su promijenile svijet; od Kadesha do danas), (I dio)<br />
Od Bedra do Carigrada<br />
Nakon što je primijetio<br />
da su mu šanse protiv<br />
muslimana slabe, on<br />
prebacuje karavan u Mekku,<br />
i tamo postaje jedan<br />
od organizatora pohoda<br />
protiv muslimana Medine.<br />
Mekkanska (mušrička)<br />
vojska sa oko 1.000 ratnika<br />
upućuje se u pravcu Medine<br />
i dolaze do pred Bedr, do<br />
kojeg su muslimani već prije<br />
stigli i zauzeli bunare, a<br />
ostatak zatrpali, što im daje<br />
dodatnu prednost<br />
Autor: Paolo Cau, izdavač “Kaiser”<br />
Prijevod s njemačkog: Edin Mešanović<br />
Jerusalem (70.)<br />
UPalestini je Rimska imperija<br />
konfrontirana s narodom<br />
koji i poslije “zvanične”<br />
pobjede ne želi da odustane i neumorno<br />
nastavlja borbu protiv pobjednika.<br />
Otpor Hebreja za rimske legije predstavlja<br />
teške borbe i poniženja, a reakcija<br />
Rima je kako na političkom, tako i<br />
na vojnom nivou - zastrašujuća.<br />
Vladavina Rimljana u Judeji počinje<br />
oko 63. (prije Isaa, a.s.), kada<br />
Pommpeus za vrijeme republike osniva<br />
carstvo, koje je zatim pod carom<br />
Augustom pripojeno provinciji Siriji.<br />
Odnosi između jevrejskog stanovništva<br />
i rimskih vlasti su veoma napeti,<br />
tako da 66. (poslije Isaa, a.s.) dolazi<br />
do nasilne pobune protiv pohlepnog<br />
rimskog prokuratora Gessius Florusa,<br />
kome je potčinjeno stanovništvo bilo<br />
najblaže rečeno odvratno. Ustanak se<br />
raširio na čitavu Palestinu i zatječe<br />
Rimljane potpuno nepripremljene, a<br />
završava se njihovim porazom. Pobuna<br />
je podstaknuta od strane Celota,<br />
ortodoksnih Jevreja, koji ne priznaju<br />
vlast Rima i žele nasilno da uspostave<br />
kraljevinu Izrael u kojoj smije da vlada<br />
samo njihov Bog. Rimu, kojem je poslije<br />
smrti cara Nerosa i još četiri druga<br />
vladara u istoj godini trebalo vremena<br />
da se stabilizuje, ponovo uspostavlja<br />
kontrolu i vlast nad većinom Judeje.<br />
Za osvajanje Jerusalema je zadužen<br />
Vespasians, Titusov sin, kome su na<br />
raspolaganje stavljene četiri legije i veliki<br />
broj ratnih sprava i oruđa. Grad su<br />
branili Celoti pod komandom Ben Levija<br />
i Eleasara s jedinicama iz Idumeje<br />
(južni dio Judeje koji još nije pao pod<br />
rimsku kontrolu), i ne manje od 10.000<br />
ratnika Simona Ben Jonasa iz Galileje.<br />
Stanje u gradu je brzo postalo kritično,<br />
ne samo zbog nejedinstva vojnih<br />
zapovjednika već i zbog toga što su<br />
se u to vrijeme u Jerusalemu nalazili<br />
hodočasnici iz čitave okoline.<br />
Hodočasnici ne žele da<br />
pomjere praznik Hasmonereja,<br />
uprkos ratnom stanju i<br />
opasnosti koja prijeti.<br />
Opsada i zauzimanje<br />
Jerusalema<br />
U aprilu 70. Rimljani<br />
uspostavljaju totalnu<br />
opsadu grada, koji mogu<br />
napasti samo iz pravca sjevera<br />
i zapada, dok su ostale<br />
strane zaštićene neprohodnim<br />
kanjonima. Deseta,<br />
dvanaesta i petnaesta legija<br />
zauzimaju položaje sa<br />
kojih katapultima nanose velika razaranja<br />
zaštitnim utvrdama. Deseta<br />
legija se nalazi na “Uljnom brdu”.<br />
Nakon 15 dana Rimljani su uspjeli<br />
da probiju treći (vanjski) zid i da zauzmu<br />
Novi grad (Bezetha). Jevrejski<br />
branioci se povlače iza drugog zaštitnog<br />
zida. Nakon sljedeća 4 dana<br />
pada i drugi (srednji) zid, a rimske<br />
trupe zatrpavaju kanale koji se nalaze<br />
pred prvim odbrambenim zidom.<br />
Jedinice pod komandom Titusa<br />
prave četiri pokretne rampe kojima<br />
dolaze do utvrde Antonia u blizini<br />
hrama, međutim, Jevrejima polazi<br />
za rukom da ih unište. Titus dalje<br />
naređuje da se grad izolira branom<br />
ukupnog obima 7 km i da se naprave<br />
sljedeće dvije rampe, također u blizini<br />
utvrde Antonia.<br />
Nakon nekoliko neuspješnih napada,<br />
Rimljani prodiru u hram i spaljuju<br />
ga. Stari grad zauzimaju nakon sljedećih<br />
18 dana provedenih u potrebnim pripremama,<br />
a posljednji branioci se predaju.<br />
Desetog augusta Titus ulazi u Jerusalem,<br />
preostale građevine se ruše, a<br />
preživjeli masakriraju i porobljavaju.<br />
Ben Levi se doživotno zatvara, a nad<br />
Simonom se izvršava smrtna kazna.<br />
Od glamuroznih utvrda ostala su samo<br />
tri tornja i jedan dio zida. Titus plovi za<br />
Caesareu, s bogatim ratnim plijenom i<br />
zarobljenicima, a rimske vlasti planiraju<br />
zauzimanje posljednjih ustaničkih<br />
utvrđenja.<br />
Masada (73.)<br />
U julu 717.<br />
počinje pohod,<br />
opremljen<br />
jednom flotom<br />
i velikom<br />
vojskom pod<br />
komandom<br />
Maslama koji je<br />
bio Sulejmanov<br />
brat (Halifa od<br />
Damaska), na<br />
Carigrad.<br />
Poslije osvajanja Jerusalema<br />
i glavnih ustaničkih<br />
uporišta Herodiuma i<br />
Maherusa, jevrejski pobunjenici<br />
su u svojim rukama<br />
držali samo još utvrdu<br />
Masada. Utvrda se nalazi<br />
u blizini Mrtvog mora, na<br />
brdu visine 500 metara koje<br />
su okruživale nepristupačne<br />
litice i kanjoni. Samo<br />
područje unutar utvrde je<br />
plodno, ima dosta razervoara<br />
s vodom a ostave su pune<br />
hrane. U oružarnicama<br />
ima oružja za 10.000 ljudi,<br />
pored toga raspolaže se<br />
sa dovoljno metala za proizvodnju<br />
i popravke oružja. U utvrdi<br />
se nalaze pripadnici radikalne jevrejske<br />
zajednice “Sirijci”, njih oko 1.000<br />
pod zapovjedništvom Eleasara. Na<br />
putu prema Masadi maršira deseta legija<br />
pod komandom Flavius Silva. On<br />
naređuje gradnju zida oko utvrde na<br />
visoravni, kojim želi da izoluje utvrdu,<br />
i uz pomoć zemljanih “talasa” gradi<br />
kosu površinu preko koje želi da dođe<br />
do samog utvrđenja. Preko te zemljane<br />
kosine prebacuju pokretni toranj širok<br />
i visok 25 m, obložen metalnim pločama.<br />
Na tornju su također katapulti,<br />
koji imaju zadatak da branioce primoraju<br />
da budu u stalnom zaklonu. Pored<br />
tornja, na rampu je prebačen i uređaj<br />
za probijanje jakih zidova. Sudbina<br />
branioca u Masadi je zapečaćena i prije<br />
nego padnu u ruke kao zarobljenici,<br />
23. mart - 1. džumade-l-ula<br />
44