Sadržaj
Islamske teme - Saff.ba
Islamske teme - Saff.ba
- No tags were found...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Studenti i predstavnik Ambasade u društvu vakifa Salaha Fejjumija<br />
Prvi džumanski ezan proučio<br />
je mujezin Abdussemi’ Ahmed, a<br />
drugi džumanski ezan je proučio<br />
mujezin Muhammed Abdulhadi.<br />
Hatib džamije Alaudin Faruk je u<br />
ovosedmičnoj hutbi, zaista sadržajnoj<br />
i zanimljivoj, govorio na temu<br />
“Dobročinstvo prema roditeljima”.<br />
U prvom dijelu hutbe (prvoj hutbi)<br />
govorio je općenito o dobročinstvu<br />
prema roditeljima, te o dobročinstvu<br />
prema roditeljima koji su još<br />
živi, dok je u drugom dijelu hutbe<br />
(drugoj hutbi) govorio o dobročinstvu<br />
prema roditeljima koji su preselili<br />
na Ahiret.<br />
Nakon džuma-namaza, nakratko<br />
smo porazgovarali s džematlijama,<br />
koji nisu krili svoju radost zbog naše<br />
posjete.<br />
Hatib Alaudin Faruk, koji je bio<br />
vidljivo obradovan našim zijaretom,<br />
u svom razgovoru s nama je istakao,<br />
kako je “o Bosni i njenim muslimanima<br />
čuo samo riječi hvale”.<br />
Abdussemi’ Ahmed, mujezin<br />
džamije, je jedan od najstarijih džematlija<br />
i po godinama, a i po tome<br />
koliko je džematlija džamije “Bosna<br />
i Hercegovina”, pošto u njoj spominje<br />
Uzvišenog Allaha od 1996. godine.<br />
Ono šta ga čini posebnim je to<br />
što je slijep. Zamolili smo mudrog<br />
džematliju da uputi poruku, savjet<br />
muslimanima Bosne. Stari džematlija<br />
je poručio muslimanima Bosne<br />
da budu ustrajni u klanjanju namaza<br />
u džamijama, jer je namaz spominjanje<br />
Uzvišenog Boga i duhovna<br />
hrana, ali pomaže i u raspoređivanju<br />
vremena. Poručio je i da ne zaboravimo<br />
da učimo Allahovu Knjigu,<br />
makar 15-30 minuta dnevno, te<br />
da donosimo salavate na poslanika<br />
Muhammeda, s.a.v.s. Nažalost, taj<br />
dan nismo imali čast upoznati vakifa<br />
džamije, koji je nakon džume<br />
imao neodložan posao, ali nam je u<br />
telefonskom razgovoru rekao da je<br />
nazivanje džamije po Bosni i Hercegovini<br />
najmanje što su mogli da<br />
učine za muslimane Bosne.<br />
Safvet Muhammed, jedan od<br />
džematlija, pozvao nas je da u toplini<br />
svog doma promuhabetimo po<br />
koju riječ. Njegov ljubazan poziv nismo<br />
mogli odbiti. Tako smo uz topli<br />
čaj, neizostavan pratilac tog arapsko<br />
- muslimanskog gostoprimstva,<br />
s našim gostoljubivim domaćinom<br />
probesjedili o različitim temama, s<br />
posebnim osvrtom na teme vezane<br />
za Bosnu i Egipat. Treba spomenuti<br />
da je naša posjeta bila neočekivana,<br />
te da nas Safvet Muhammed vidi<br />
po prvi put u životu, no to ga nije<br />
23. mart - 1. džumade-l-ula<br />
32<br />
spriječilo da nam čak daruje skormne<br />
hedije, s obzirom da međumuslimansko<br />
bratstvo i prijateljstvo ne<br />
poznaje granice.<br />
Nismo propustili priliku, a da<br />
tokom razgovora ne zamolimo našeg<br />
domaćina da nam iz egipatskog<br />
ugla prokomentariše poređenja sadašnjih<br />
nesretnih dešavanja u Siriji<br />
sa ratnim dešavanjima u Bosni. Naš<br />
domaćin, priznavši da određene<br />
sličnosti postoje, spomenuo je i neke<br />
bitne razlike. Jedna od glavnih razlika<br />
koje je spomenuo je činjenica<br />
da je humanitarna pomoć Egipta Siriji<br />
kudikamo manjeg intenziteta od<br />
intenziteta pomoći koja je upućena<br />
ka Bosni tokom agresije. Kao glavni<br />
uzrok za manji obim humanitarne<br />
pomoći Siriji naspram Bosne, naš<br />
domaćin je naveo slabo materijalno<br />
stanje egipatskog naroda, koje je<br />
inače bilo bolje početkom devedesetih<br />
nego sad; nepovjerenje naroda<br />
prema egipatskoj vlasti, pogotovo<br />
sada u ovoj burnoj prelaznoj epohi;<br />
te možda najvažniji razlog – fakat<br />
da je sukob u Bosni bio sukob<br />
međunarodnog karaktera, odnosno<br />
strana agresija na suverenu Bosnu i<br />
Hercegovinu, dok sukob u Siriji ima<br />
karakter građanskog rata, odnosno,<br />
kako je džematlija Safvet istakao,