Sadržaj
Islamske teme - Saff.ba
Islamske teme - Saff.ba
- No tags were found...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ili još gore kao robovi, Eleasar svojim<br />
vojnicima preporučuje samoubistvo.<br />
Zajednica donosi odluku da njih deset<br />
pobiju sve ostale, a na kraju da izvrše<br />
samoubistvo. Poslednji preživjeli treba<br />
da zapali sve što je ostalo prije nego<br />
što se ubije. Međutim, hrana ostaje netaknuta;<br />
Rimljani trebaju ovim činom<br />
da znaju da se kolektivno samoubistvo<br />
nije desilo zbog nestašice hrane. Sljedećeg<br />
jutra legionari preko rampe ulaze<br />
u zapaljenu utvrdu i tamo pronalaze<br />
dvije preživjele žene koje su se sakrile i<br />
uspjele da spase i svoju djecu.<br />
Strategije Jevrejskog ustanka<br />
Kada je u pitanju Jevrejski ustanak<br />
protiv Rimljana, može se zapaziti jedan<br />
vrlo važan detalj. Naime, za razliku<br />
od svih porobljenih naroda, Jevreji<br />
i nakon predaje javnih struktura<br />
i ustanova pobjednicima nastavljaju<br />
borbu protiv okupatora, što je Rimljanima<br />
bilo novo i strano. Jevrejski ustanak<br />
se vodio svim mogućim načinima<br />
i sredstvima. Posebnost je i u tome<br />
što pripadnost monoteističkoj religiji<br />
stvara poseban osjećaj nacionalnog<br />
identiteta po kojem se njeni pripadnici<br />
prepoznaju, i na osnovu čega su bili<br />
spremni na jedan totalni rat. Naprimjer,<br />
od pasivnog otpora protiv vlasti<br />
pa do javnih demonstracija, od napada<br />
protiv predstavnika cara pa do oružanih<br />
napada na skladišta oružja i na<br />
garnizone rimske vojske, od korupcije<br />
prema guverneru do prebjega Celotima<br />
u brda i u pustinje, od kidnapovanja<br />
bogatijih radi otkupnine ili da bi se<br />
pustili politički zatvorenici, pa do ubistava<br />
Rimljana ili jevrejskih kolaboratera.<br />
Jevreji su sebi stvarali iluzije da će<br />
im se u ustanku pridružiti i Partheri.<br />
Međutim, u to vrijeme je moć Parthera<br />
bila u opadanju i oni su iskoristili jevrejski<br />
pokret za sopstvenu korist. Na<br />
žilavi otpor Jevreja, Rimljani odgovaraju<br />
krajnjom brutalnošću, i može se reći<br />
da su od svih porobljenih naroda jedino<br />
Jevreji rizikovali da kao narod budu<br />
totalno uništeni.<br />
grada Medine, kao i sve veće razlike<br />
između muslimana i pripadnika raznih<br />
politeističkih religija (mušrika),<br />
završava u nadolazećoj konfrontaciji.<br />
Veliki karavan Abu Sufjana, jednog<br />
od kurejšijskih vođa, prijeti da padne<br />
u ruke Muhameda, s.a.v.s., i muslimana.<br />
Nakon što je primijetio da su<br />
mu šanse protiv muslimana slabe, on<br />
prebacuje karavan u Mekku, i tamo<br />
postaje jedan od organizatora pohoda<br />
protiv muslimana Medine. Mekkanska<br />
(mušrička) vojska sa oko 1.000 ratnika<br />
upućuje se u pravcu Medine i dolaze do<br />
pred Bedr, do kojeg su muslimani već<br />
prije stigli i zauzeli bunare, a ostatak<br />
zatrpali, što im daje dodatnu prednost.<br />
Trojica mušričkih ratnika približavaju<br />
se muslimanskim borcima i izazivaju ih<br />
na dvoboj. Na izazov odgovaraju trojica<br />
Medinlija (ensarija), što mušrici odbijaju<br />
i traže nekog od muhadžira. Na<br />
Poslanikovu, s.a.v.s., naredbu istupaju<br />
hazreti Hamza, r.a., Poslanikov, s.a.v.s.,<br />
amidža, hazreti Alija, r.a., Poslanikov,<br />
s.a.v.s., rođak i zet, i ashab Ebu Ubejde,<br />
r.a., i završavaju borbe u svoju korist,<br />
s tim da je Ebu Ubejde, r.a., bio teško<br />
ranjen i nakon nekoliko dana je preselio.<br />
Dolazi do sljedećih dvoboja<br />
iz kojih se razvija bitka.<br />
Iako su muslimani pod zapovjedništvom<br />
poslednjeg<br />
Allahovog, s.w.t., poslanika<br />
Muhammeda, s.a.v.s, brojali<br />
samo trećinu od broja mušričkih<br />
boraca, porazili su združene<br />
mušričke snage i odnijeli<br />
veoma važnu pobjedu.<br />
Pobjeda na Bedru pokazuje<br />
da Muhammed, s.a.v.s., nije<br />
bio samo vjerski vođa, nego<br />
da ima karakteristike jedne<br />
karizmatične ličnosti.<br />
Vladavina<br />
Rimljana u<br />
Judeji počinje<br />
oko 63. (prije<br />
Isaa, a.s.), kada<br />
Pommpeus<br />
za vrijeme<br />
republike<br />
osniva carstvo,<br />
koje je zatim<br />
pod carom<br />
Augustom<br />
pripojeno<br />
provinciji Siriji.<br />
Carigrad (717.)<br />
Pojavom islama Arapi izlaze iz<br />
granica svojih domovina. Oni osvajaju<br />
Siriju i Perziju i zauzimaju Aleksandriju<br />
u Egiptu. Zatim opremaju<br />
flotu kojom napadaju brodove iz Carigrada,<br />
ostrva u Egejskom moru, i<br />
sam glavni grad Bizantije, Carigrad.<br />
U julu 717. počinje pohod, opremljen<br />
jednom flotom i velikom vojskom<br />
pod komandom Maslama koji<br />
je bio Sulejmanov brat (Halifa od<br />
Damaska), na Carigrad. Jedan dio<br />
vojske se nalazi kod Adrianopela, u<br />
pripravnosti, da bi mogao da zaustavi<br />
mogući napad Bugara, koji su komšije<br />
i saveznici Bizantinaca, a drugi<br />
dio vojske opsjeda grad. Flota blokira<br />
Bosfor i Dardanele: grad je odsječen.<br />
U carigradskoj luci se nalaze mnogobrojni<br />
brodovi opremljeni cijevima<br />
pomoću kojih se može da<br />
ispaljuje zapaljivo i ljepljivo gorivo,<br />
desecima metara daleko, u<br />
Evropi poznato kao “Grčka vatra”.<br />
Car Leo treći od Izaurije, kojeg je<br />
vrijeme služilo (tri mjeseca je snijeg<br />
prekrivao zonu opsjedanja),<br />
uspijeva da potisne muslimansku<br />
vojsku nazad,<br />
desetkujući njihovu flotu<br />
i porazivši vojsku. On<br />
poziva Bugare u pomoć, i<br />
u godini poslije s pojačanjem<br />
od 22.000 vojnika,<br />
potiskuje muslimansku<br />
vojsku nazad s poluostrva.<br />
Prvi veliki pokušaj muslimanskog<br />
prodora je zaustavljen.<br />
Evropa je spašena,<br />
ali ostaje stoljećima<br />
izolirana i zatvorena u<br />
sebe.<br />
Bedr (624.)<br />
Sukobi, pa čak i ratovi spadaju<br />
u historiju raznih naroda i religija.<br />
622. godine (po Isau, a.s.), u godini<br />
Hidžre, posljednji Allahov, s.w.t., poslanik<br />
Muhammed, s.a.v.s., zajedno<br />
sa Ebu Bekrom, r.a., i vodičem napušta<br />
Mekku i odlaze u pravcu Jesriba.<br />
Nakon njihovog dolaska, Jesrib<br />
dobija naziv Medina što u prijevodu<br />
s arapskog znači (Poslanikov) Grad.<br />
Nužnost za prehranom stanovnika<br />
23. mart - 1. džumade-l-ula<br />
45