Primjeri filantropije u Crnoj Gori do kraja XX vijeka

Primjeri filantropije u Crnoj Gori do kraja XX vijeka
Novica Cerović priložio je parohijalnoj crkvi u Tušini dva svijećnjaka za dušu svoje sestre
Tonke. 8 Vojvoda Vaso Ivanović je pokrio crkvu u Doljanima. 9 Komandir Jovica Radović je
crkvi u Martinićima darovao dva velika svijećnjaka pred carske dveri. 40 Komandir Radović je
istoj crkvi poklonio dva svijećnjaka u vrijednosti od 48 kruna, a za svoju dušu i dušu njegove
supruge Begice sagradio je most na rječici Ljutotuku, dok je komandir Nikola Kovačević iz
Grahova, crkvi u Spili Grahovskoj priložio skupocjeno ukrašeno Jevanđelje. 41 Filip Petrović
Njegoš je 1894. godine novosagrađenoj crkvi na Bogetićima darovao tri zvona i to za dušu
svojih: oca, Pera Jokova Petrovića, strica, Krca Jokova Petrovića i za đeda, Joka Stijepova
Petrovića. 42 Supruga Filipa Petrovića, Marija, darovala je srebrenom kadionicom crkvu u
Rubežima . 4 Kapetan Nikola Lazov Rajković je za svoju dušu crkvi u Kosijerima darovao
veliko zvono. 44 Lazar Mijušković, tada crnogrski konzul u Skadru, a kasnije prvi ustavni
predsjednik vlade Knjaževine Crne Gore, priložio je 1898. godine zvono hramu Uspenja u
Zeti. 45 Crkvu u Crnoj Gori su pomagali i stranci. Tako je knez Petar Karađorđević, za dušu
svoje supruge knjaginje Zorke, poklonio jedno veliko i dva mala zvona hramu Svetog Vasilija
Čudotvorca u Nikšiću. 46 Drugo zvono ovom hramu za dušu svojoj majci knjaginji Zorki i
sestri Jeleni, poklonili su Đorđije i Aleksandar Karađorđević. Osim uticajnih ljudi, crkvu su
pomagali i „obični“ Crnogorci. Primjera radi, jedan izvor o tome kaže: „Priložnici saborne crkve
na Ceklinu: 1. Jokaš Nikolin Đurašković 940 fiorina, 2. Ilija Milošev Strugar 628 fiorina, .
Filip Markišin Đurašković 120 fiorina, 4. Gorde, kći pokojnog Jokaša N. Đuraškovića 60
fiorina, Koica Šutanov Strugar 4 fiorina, 6. Ivana Lazova Mihaljević 20 fiorina. 47 Poređenja
radi, profesor gimnazije u Crnoj Gori imao je godišnju platu od 960 fiorina, a parohijski
sveštenik sa završenom srednjom školom 50 fiorina. 48 Početkom XX vijeka, na pazaru u
Nikšiću, 150 kg pšenice koštalo je 1 fiorina.
Ovaj spisak je samo jedan od mnogih koji svjedoče o običaju u ondašnjoj Crnoj Gori
8 „Prosvjeta“..., Cetinje, 89 , godina II, broj , str. 98.
9 „Prosvjeta“..., Cetinje, 89 , godina I, broj X, str. 8 .
40 „Prosvjeta“..., Cetinje, 898, godina IX, broj 9- 0, str. 86.
4 „Prosvjeta“..., Cetinje, 90 , godina XII, broj 6, str. 0 .
42 „Prosvjeta“..., Cetinje, 894, godina II, broj , str. 26 .
4 „Prosvjeta“..., Cetinje, 89 , godina VI, broj , str. 92.
44 „Prosvjeta“..., Cetinje, 894, godina II, broj 7, str. 82.
4 „Prosvjeta“..., Cetinje, 898, godina IX, broj 2, str. 4.
46 „Prosvjeta“..., Cetinje, 900, godina XI, broj 7, str. 409.
47 „Prosvjeta“..., Cetinje, 900, godina XI, broj 9, str. 7.
48 Živko M. Andrijašević, Crnogorska crkva 8 2 – 9 8, Nikšić, 2008, str. 28
Crnogorsko društvo na
prelasku iz XIX u XX
vijek po osobinama bilo
sličnije srednjovjekovnom
nego građanskom.
Svijest ljudi je bila takva
da su crkvu i religiju
nadređivali drugim
potrebama zajednice.
1