Primjeri filantropije u Crnoj Gori do kraja XX vijeka

Primjeri filantropije u Crnoj Gori do kraja XX vijeka
Neobičan je bio „Vakuf za iznos vode na Pazar u varoši Baru“, koji je osnovan kako bi se plaćali troškovi transporta vode
u bačvama, na pijacu, da bi građani mogli da piju. Ovaj vakuf su formirali: Sokja Sinanović (25 korijena masline), Hadži
Fazli Ali (75 korijena masline), Mehemd Mursel (800 groša), Mejrema Bula Skejovića ( 00 groša), Memin–aga Omerbašić
( 00 groša), Hadži Mehemed Bulmaz (500 groša), Jašar Pontić (200 groša), Hava Dura Redžović (100 groša). Za mektebe
(osnovne škole) u Baru Asana-aga Skejović je zavještao 7, Hadži Mahmut Vetić 22, a Murteza-aga Mustafagić 89 korijena
masline. Vakuf vode Zejnel–bega Averića, nastao je kada je ovaj podgorički trgovac prešao u Bar i zavještao novac za izgradnju
vodovoda u Baru. Vakuf je 1901. godine imao 4.74 fiorina i 926 korijena masline. 55 Cijevi vodovoda od zemljane ćunte,
zamijenjene su gvozdenim 1905. godine. Jedan od najpoznatijih muslimanskih darodavaca u Nikšiću iz prve polovine XIX
vijeka bio je Hadži Ismail Lekić, koji je podigao most na Zeti i džamiju u Grudskoj mahali. Posebno je značajan Abdi-pašin
vakuf, koji je po vakuf-nami iz 177 . godine ostavio jedan han sa 15 dućana, sa godišnjom kirijom od 72 groša, da se napravi
7 česama u Bijelom Polju. Od toga novca trebalo je dati: muteveliji (upravnik vakufa) 12 groša, vodovođi 25 groša, 20 groša
za vodovod, i 15 groša za popravku zgrada i ostale troškove. Ovaj vakuf je 1927. godine imao 24 dućana, 2 pekare, 2 kafane,
plac, kuću, i prihod od 55.227 dinara. Iz Hadži Hanumina vakufa, polovina prihoda je opredijeljena za finansiranje medrese
(srednje škole). Prihod ovog vakufa 1927. godine iznosio je 8. 89 dinara. Medrese u Plavu i Gusinju su takođe imale vakufe,
a u Rožajama su dva mekteba imala vakufe. 56
Most na Zeti u Nikšiću (Duklo), kojeg je podigao Hadži Ismail Lekić
Isto, str. 9.
6 Isto, str. .
5