Primjeri filantropije u Crnoj Gori do kraja XX vijeka
Primjeri filantropije u Crnoj Gori do kraja XX vijeka
Primjeri filantropije u Crnoj Gori do kraja XX vijeka
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Muslimani su osnivali<br />
zadužbine, koje su se zvale<br />
vakufi. Vakuf je <strong>do</strong>bro koje neka<br />
osoba (vakif) svojevoljno izdvoji<br />
iz svoje imovine predajući je<br />
Alahu, <strong>do</strong>k prihodi ili svrha<br />
vakufa služe ljudima. Jedan od<br />
najpoznatijih osnivača vakufa u<br />
<strong>Crnoj</strong> <strong>Gori</strong> bio je Husein-paša<br />
Boljanić. Njegova najpoznatija<br />
zadužbina je džamija u<br />
Pljevljima, koja nosi njegovo ime.<br />
po kome se crkva prilično pomagala (u novcu, ikonama, krstovima, kandilima, svijećnjacima,<br />
tanjirima za anforu, zvonima). Osim državih zvaničnika, slično su se ponašali pripadnici<br />
ostalih profesija: trgovci, preduzimači, nastavnici, zemljoradnici. Čak su se i lokalne vlasti<br />
uglavnom anagažovale oko izgradnje ili popravki hramova. S druge strane, nije zabilježeno da<br />
je Crnogorska crkva imala filantropske aktivnosti. Ona je bila veliki primalac, ali ne naročit<br />
darodavac. Ove činjenice svje<strong>do</strong>če o tome da je crnogorsko društvo na prelasku iz XIX u <strong>XX</strong><br />
vijek po ovim osobinama bilo sličnije srednjovjekovnom nego građanskom. Svijest ovih ljudi<br />
je bila takva da su crkvu i religiju nadređivali drugim potrebama zajednice.<br />
Filantropija je bila izražena i među muslimanima u <strong>Crnoj</strong> <strong>Gori</strong>, mada je, slično kao i<br />
kod pravoslavnih, ona bila <strong>do</strong>minantno vjerskog karaktera. Muslimani su osnivali zadužbine,<br />
koje su se zvale vakufi. Vakuf je <strong>do</strong>bro koje neka osoba (vakif ) svojevoljno izdvoji iz svoje<br />
imovine predajući je Alahu, <strong>do</strong>k prihodi ili svrha vakufa služe ljudima. Česta je bila pojava<br />
da imućni trgovci-muslimani u <strong>Crnoj</strong> <strong>Gori</strong> poklanjaju svoj novac i nepokretnu imovinu za<br />
kulturni i ekonomski razvoj sredine u kojoj su živjeli. Vakufi su nosila imena po objektima za<br />
čiju gradnju su korišćena ova sredstva.<br />
Jedan od najpozantijih osnivača vakufa u <strong>Crnoj</strong> <strong>Gori</strong> bio je Husein-paša Boljanić.<br />
Rođen je u prvoj polovini XVI <strong>vijeka</strong> u selu Boljanići kod Pljevalja. Bio je subaša Popova<br />
polja, a od 1567. <strong>do</strong> 1569. godine obavljao je dužnost namjesnika hercegovačkog sandžaka.<br />
Od 1569. <strong>do</strong> 1572. godine bio je namjesnik Bosanskog sandžaka, potom namjesnik pokrajine<br />
Dijarbekir u Maloj Aziji, a 157 . godine postao je namjesnik Egipta. Tada je <strong>do</strong>bio titulu<br />
vezira. U Bagdadu je 1585. godine bio beglerbeg, a 1594. godine bio je beglerbeg Bosne.<br />
Pretpostavlja se da je te godine i umro. Njegova najpoznatija zadužbina je džamija u Pljevljima,<br />
koja nosi njegovo ime. Sagrađena je 1569. godine. 49 Husein-paša je osnovao vakuf, i veći dio<br />
novca i prihoda od posjeda opredijelio je za izgradnju džamije, ali je novac dao i za gradnju<br />
karavansaraja (besplatno odmaralište i prenoćište za putnike), imareta (javna <strong>do</strong>brotvorna<br />
kuhinja) i hana (gostionica). 50 Husein-pašin vakuf je 1921. godine imao osam zgrada i prihod<br />
od 17.681 dinara. 51<br />
O vakufima u <strong>Crnoj</strong> <strong>Gori</strong>, njihovim osnivačima i imovini, više podataka imamo<br />
tek od XVIII <strong>vijeka</strong>. Na osnovu tih podataka može se zaključiti da je manji broj vakufa bio<br />
49 Istorijski leksikon Crne Gore, Podgorica, 2006, str. 47- 48.<br />
0 Dr Šerbo Rastoder, O vakufima u <strong>Crnoj</strong> <strong>Gori</strong> s <strong>kraja</strong> XIX i prve polovine <strong>XX</strong> <strong>vijeka</strong>, Istorijski zapisi, godina<br />
L<strong>XX</strong>, broj 2, Podgorica, 997, str. 4.<br />
Ist, str. 6.
Change language