Primjeri filantropije u Crnoj Gori do kraja XX vijeka

Samo tokom 189 . godine knjaz Nikola je za gradnju crkava dao: 2.400 fiorina za crkvu Sv. Jovana Krstitelja u Bajicama,
1.200 fiorina za crkvu Sv. Petra Cetinjskog kod Spuža, 1.200 fiorina za crkvu u Poljima kod Kolašina, 600 fiorina za crkvu u
Kučima, 200 fiorina za crkvu u Šekularu i 2.000 fiorina za ikonostas crkve u Ljubotinju. 8 Za crkvu u Piperskom selu Mrke
priložio je 200 fiorina, 84 dok je u potpunosti finansirao gradnju crkve Sv. Trojice u Majstorima, u spomen porodice Kustudić. 85 U
Rovcima je sa 100 fiorina pomogao izgradnju crkve Sv. Nikole. 86 Povodom 400 godišnjice od osnivanja Obodske štamparije knjaz
je biblioteci Zetskog doma dao 1.000 forinti i veliki broj knjiga. 87 Dijelio je pomoć starima i bolesnima, i pomagao ljudima raznih
obrazovnih i socijalnih profila. Davao je priloge za čitaonice i biblioteke. Kada bi umro neki ugledniji Crnogorac knjaz bi mu o
svom trošku sagradio grobnicu. U svom humanitranom radu, knjaz nije dijelio ljude po vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti.
Nakon uvođenja ustavnosti u Crnoj Gori, knjaz Nikola je iz budžeta primao godišnju nadoknadu, koja se zvala civillista.
Ona je za 1907. godinu iznosila 189.586 kruna (1 kruna-1 perper). Samo u prva tri mjeseca te godine knjaz je oko 10.000
kruna, ili 5% novca sa civil-liste, potrošio na pomoć Crnogorcima, i to na preko 00 ljudi. Na primjer: „2 -ici Vasojevića po 2
krune, „malom Vasojeviću što se operirao na Cetinje“, „za isplatu žita nekog siromaha“, „jednoj maloj pred Dvor“, „majci pokojnog
Joza Šekularca“, „Veličaninu te je bolovao u bolnicu“, „Marku Strugaru za neko dijete“, „ženi iz Ožegovica te joj je sin umro u
Ameriku“, „Spasoju Brajoviću za leb i sir“, „ženi iz Komana te je ostavio domaćin s’ đecom na ulicu“, „jednom čovjeku da prevede
bolesnu šćer na Cetinje“, „za familiju nekog Kuča te je umro u Bar“, „pred Dvor maloj s’ Uganja“, „jednoj siromašnici“, „Muju
Adžajliću za kravu“, „za ručak 50 Cuca i Ćeklića“, „za jednog siromaha“. 88 Knjaz je na taj način u Crnoj Gori djelovao kao fondacija
za sve. No, za razliku od klasične fondacije, knjaz Nikola je s ovom pomoću sigurno ostvarivao i političku dobit. Ipak, knjaz nije
imao ustavnu i zakonsku obavezu da svoj novac koristi za pomoć ugroženima, tako da se može svrstati među najveće crnogorske
dobrotvore.
3
Najveći crnogorski filantrop
Vasliije-Vaso Ćuković je rođen 1858. godine u Risnu, u trgovačkoj kući Lazara Ćukovića. Kum na krštenju mu je bio crnogorski
vojvoda Anto Daković, i dao mu je ime po Sv. Vasiliju Ostroškom. Osnovnu školu je završio u Risnu, a Višu trgovačku školu u
Trstu. U SAD odlazi 1877. godine. Kratko se zadržao u Nujorku, a potom je otputovao u San Francisko. U jezuitskom koledžu
Svete Marije naučio je engleski jezik. 89 Zaposlio se kao trgovački pomoćnik, i ubrzo je prešao u grad Virdžinija (Nevada).
Počeo je da se kocka i zaradio je 46.000 dolara. Novac zarađen na kocki investirao je u rudnik, ali mu je taj posao propao.
8 „Prosvjeta“, list za crkvu, školu i pouku, Cetinje, 89 , godina II, broj , str. 4 .
84 „Prosvjeta“..., Cetinje, 89 , godina VI, broj 9, str. 0 .
8 „Prosvjeta“..., Cetinje, 900, godina XI, broj 9, str. .
86 „Prosvjeta“..., Cetinje, 894, godina II, broj 0, str. 4 .
87 „Prosvjeta“..., Cetinje, 89 , godina I, broj , str. 427.
88 Živko M. Andrijašević, navedeno djelo, str. 0.
89 DACG-Arhivsko odjeljenje Herceg Novi (AOHN), Vaso Ćuković, Zbirka poklona, Fascikla XXXVI.